Home  

Vesti iz sveta

Prvi deo reportaže

Treći deo reportaže  

Drugi deo 

 

Oslikan paviljon Milana Megliča

Milan Meglič, pčelar na Kranjskoj gori.

Sledeći cilj našeg putovanja bila je Kranjska Gora. Prvo smo posetili pčelinjak Milana Megliča u šumi Martuljak. Uz posluženje, domaćin je ispred svog prelepo oslikanog paviljona govorio o pčelarenju u Kranjskoj Gori a osvrnuo se i na opšte probleme pčelarstva Slovenije.

U svom izlaganju, naglasio je da se nalazimo na prekretnici u pčelarenju, zbog problema sa varoom, kvalitetom meda i njegovom prodajom. Govorio je o potrebi da medišno saće bude nezagađeno. Spomenuo je i problem sakupljanja propolisa, jer propolis sakupljen iz plodišta može služiti samo u tehničke svrhe i njegova otkupna cena u Sloveniji je 30DM. Kvalitetan propolis se sakuplja mrežicama.

Naglasio je značaj hrane u košnici. U vezi tretitanja mravljom kiselinom protiv varoe, Meglič je rekao da se posle tretiranja čeka se još 12 dana da izađe leglo, jer varoa strada i dok je u leglu. Posle paše primenjuju 1 kratko i 1 dugačko tretiranje.  

Njegov kolega Marjan je kasnije govorio o programu zaštite od varoe u njihovom društvu pčelara. Govorio je i o sistemu KBZ (kolektivne robne oznake) i sistemu kontrole proizvodnje. Ali je naglasio da država još nije uzela taj sistem za svoj, to je još uvek svedeno na pčelarski savez. Poklukar je kasnije u autobusu rekao da je do tada oko 300 pčelara u sistemu KBZ.    

Kod g. Gregorija na Kranjskoj Gori

Nalazimo se na Kranjskoj Gori, na tromeđi Slovenije, Austrije i Italije, na nadmorskj visini od oko 850m. U daljini se beli sneg na Alpima, a na pčelinaku tog 18. maja cvetaju jabuke i maslačak. Karakteristično je da su sve pčele bile izuzetno mirne i da se na dva od tri posećena pčelinajka toga dana pustio po jedan roj.

Pada u oči i da su odmah do pčelinjaka, u susednom dvorištu pušteni poni konjići i da pčele nikome ne smetaju. Gregorije, biolog po profesiji, pristalica je zdravog načina života i ishrane, pčele gaji u jednom stacionarnom paviljonu a pored toga ima još oko 25-30 veoma kvalitetno izgrađenih LR košnica. Preuredio ih je tako da može dodavati i AŽ ramove, tako što im samo pričvrsti plastične razmake sa ušicama.  

Na LR košnicama  na podnjači je pokretna zadnja letvica i tu se ubaca umetak za varou. Visoke podnjače sa mrežom, sa lesama, da pčele ne bi gradile zaperke. Mreža na podnjači je otvorena tokom cele zime. 

Za odgajivanje matica koristi posebne podnjače za 4 komore - 4 oplodnjaka. Odmah iznad leta, sa unutrašnje strane se nalaze mali tuneli 5x7cm kao zaštita protiv grabeži. Pregrade su debljine15mm, ima ih 3. Srednja je samo obična pregrada a druge dve su kao ram hranilice za oba društva zasebno. Po dva roja na dubokoj podnjači mu prezime u LR telu.  Koristi Rošfusove podnjače sa dvostrukom matičnom rešetkom za oplodnjake. Kada uzima matice, uzima iz svih komora jednog višedelnog oplodnjaka. Ima i oplodnjake sa 6 komora u polunastavku, kao i sa 4.    

Višedelni oplodnjaci

Nastavak: Treći deo reportaže