Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MART 2004

 

     Stanje na pčelinjaku  

Vremenske prilike u februaru su omogućile nekoliko lepih dana za izletanje pčela, što je bilo od velike važnosti za njihovo zdravstveno stanje i uspešno prezimljavanje. Pčele su već sakupljale svež polen sa prvog bilja, sa visibabe još u januaru, sada i sa leske, šafrana i dr. Mogućnost čestog izletanja je predupreduila pojavu nozemoze i ona se možda može pojaviti samo na mestima gde pčele nisu mogle da izleću (senka...), gde su bile izložene vlazi, u košnicama koje su bile uznemiravane (miševi, stoka... ili time što su ostale bez matice) i uz to - kod vrlo slabih društava.

Zahlađenje početkom marta će u suštini dobro doći da zaustavi suviše rano cvetanje biljaka (koje pčele obično slabo iskoriste u odnosu na prosečne datume cvetanja). Takođe, i sama pčelinja društva će još neko vreme imati nešto usporeniji razvoj a onda se može očekivati buran razvitak. Ove godine bi to možda moglo da bude i karakteristično, a postoji dosta izgleda da i slabija društva daju rezultate bolje od očekivanih ili prosečnih.

Radovi na pčelinjaku  

Neophodno je postaviti pojilice na pčelinjacima, jer je voda neophodna pčelama za negovanje legla. Pojilice se stavljaju na sunčana mesta ispred košnica, najbolje bar desetak metara udaljene. U vodu se može sipati malo soli a nije loše čak ponuditi pčelama i običnu i slanu vodu, i videti koju radije posećuju. Oni pčelari koji su u mogućnosti, mogu redovno da sipaju vodu u hranilice, a to može biti i vrlo redak topao šećerni sirup.

Inače, kada je u pitanju prihranjivanje, treba reći da je efekat davanja retkog sirupa na zaleganje matice (jedan deo šećera, dva dela vode) vrlo dobar, verovatno zato što je pčelama neophodna voda i što i inače, prolećni nektar sadrži dosta vode. Kasnije kada više otopli ili ako želimo da nadoknadimo rezerve hrane u košnici još tokom proleća, dodavaćemo sirup koji je napravljen od istih delova šećera i vode.

Sa prvim toplijim danima treba obići pčelinjake i posmatrati najpre spoljašnje znake - da li pčele izleću iz svih košnica, unose li polen, ima li negde uprljanih leta izmetom (proveriti na nozemozu) ili medom i voskom (grabež), ili su bez matice.

U slučajevim kada postoji neka sumnja, košnicu otvoriti (najbolje po lepom vremenu, ali u slučaju nužde i po hladnijem). Možda neće biti neophodno da se podižu ramovi (da se vidi da li pčele imaju hrane, da li su žive...) ili ćemo podići neki ram da vidimo ima li legla i to radiličkog, da li ima meda blizu legla itd. Spajanja društva bez matice odložiti za malo toplije dane, ali je svakako bolje da se to uradi što pre. Preporučuje se da se društva razdvoje listom novinskog papira koji se malo izbuši nekim tankim predmetom.

Krajem meseca, zavisno od vremena možda i ranije, može se izvršiti i prvi pregled. Najbolje je da se on poklopi sa cvetanjem dženerike ili kajsije, ili sa početkom cvetanja neke druge biljke koja daje malo bolju pašu u tom kraju. Tom prilikom se ustavnovljava stanje u košnici, broj ramova zaposednutih pčelama, količina legla, meda, polena itd. Ako se košnica otvara pre tog roka, dobro je približiti ramove sa medom i polenom uz samo leglo (može se i po malo otklopiti). Ako je paša već počela i društva su jaka i ako uz leglo nema praznih ramova za zaleganje, dodaće se jedan prazan ram uz samo leglo. Možda se takav ram već nalazi u košnici ili je udaljen, pa ga onda treba samo približiti. Dobro je otklopiti malo meda sa krajnjih ramova, a takođe i sa mednih venaca ramova sa leglom ili neposredno uz leglo.

Sve ove preporuke mogu izgledati komplikovane, pogotovo za početnika, a to verovatno i jesu. Ono osnovno čega se treba držati je da se ne prave greške da se pčelinja društva previše i suviše rano remete dodavanjem dodatnih ramova, što bi zaustavilo njihov razvoj i možda i dovodilo do prehlade legla. Na drugoj stani - ne treba ni kasniti. Još uvek se vrši zamena starih pčela mladima i to će se protegnuti čak i na početak aprila. Sada je pčelinjem klubetu potrebna toplota i dobro je košnice utopliti i odozgo i bočno. Podnjače sa žičanom mrežom se mogu zatvoriti odozdo, ili se eventualno može podbaciti neki podmet koji bi malo odvojio klube od mreže. Uopšten zaključak za trenutak proširivanja je da se vidi da li je saće koje pčele zaposedaju ispunjeno medom, polenom, novim nektarom, leglom. Tek ako je ispunjeno u velikoj meri, pristupa se proširivanju. Ako smo košnicu otvorili i vidimo da u gnezdu ima još dosta praznog saća, tada se preporučuje sužavanje gnezda, dodavanje punih ramova sa medom i polenom uz samo leglo, sa obe strane.

Pravi trenutak za dodavanje voštanih satnih osnova se pokazuje kada pčele počinju da dograđuju vosak na vrhu ramova (uz letvice satonoša) malim slojevima novog belog voska. U primorskim i drugim toplim krajevima, to će se verovatno destiti tokom ovog meseca, a zavisno od vremena, može se i u drugiom krajevima uočiti kod snažnih društava da saće "počinje da beli". Tada treba dodati satne osnove, najbolje prvo skraja legla (može se prebaciti u sredinu kada pčele zalegnu). Kod vrlo jakih društava i pri toplom vremenu, može se dodati i odmah u sredinu. Poželjno je a u dosta slučajeva i neophodno da se pčele tada i narednih dana prihrane.

Pčelari koji rade sa LR košnicama moraće da "rade ramom" odnosno ovako kako je opisano ili slično, ako pčelinja društva nisu snažna i zauzimaju samo jedno telo. U slučaju da su u dva nastavka, donji se sada može ukloniti ako ga pčele ne zaposedaju. Neki kompromis u radu je i da se neki ram sa medom odozgo izvadi i spusti u donji nastavak, da bi se napravilo mesta za proširivanje klubeta koje se nalazi gore. Snažna društva u LR telima sa dosta hrane treba pustiti da se sama razvijaju, i eventualno se mogu stimulativno prihranjivati retkim sirupom i to u količinama od oko pola litra. Kada matica sama pređe u donji nastavak da zaleže ili kada gornji bude ispunjen leglom, to će biti trenutak za zamenu mesta nastavaka, ali to se u većini slučajeva može očekivati početkom aprila.

Ostali radovi  

Zakovati i ožičiti nove ramove i postaviti satne osnove. Ako je neko društvo stradalo, istopiti saće, očistiti i dezinfikovati košnicu. Nabaviti šećer za prihranu pčela, hranilice očistiti, ako je potrebno kupiti dovoljan broj.

Osim postavljnja pojilica, koje smo spomenuli, na pčelinjaku treba prokontrolisati da li su postolja za košnice dobra (često propadnu tokom zime ako su od drveta) i popraviti ih ili zameniti.

U martu se još mogu saditi sadnice medonosnog bilja a treba razmišljati i o setvi raznog bilja (facelija, slačica, razno lekovito bilje i drugo).

Radi poredjenja stanja sa prethodnom godinom, može se pogledati šta je govoreno za: mart2003

Povratak na početak