Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JUN 2014

 

Stanje na pčelinjaku  

Iza nas je mesec masovnih katastrofalnih poplava koje su izazvale i ljudske žrtve, ogromne štete, probleme i nevolje za čitave gradove i naselja, porodice i pojedince, i privremeno onemogućile normalan život.

Ni pčelari i njihovi pčelinjaci nisu bili izuzeti od uticaja tih prirodnih katastrofa. Najpre je počelo relativno blago, od neuobičajeno dugog perioda hladnog vremena i kiša, još u aprilu, koje se nastavilo u maju, tokom celog cvetanja bagrema u nizijskim predelima. Ne pamti se da je bagrem tako dugo cvetao (zbog nižih temperatura) a da pčele nisu mogle da iskoriste takoreći ni jedan dan. Tek ponešto od propuštenog su nadoknadile po prestanku kiša i hladnog vremena, ali tada je cvetanje bagrema u nizijskim krajevima gotovo prošlo, dok je u brežuljkasto-brdovitim krajevima bilo nešto unosa nektara. Godina će u najvećem broju slučajeva sigurno biti zapamćena kao izuzetno loša i nepovoljna. Nešto bolje sreće će možda biti pčelari koji imaju pčelinjake na većim nadmorskim visinama, gde cvetanje bagrema kasni, ali vremenske prilike ni njima za sada ne idu mnogo na ruku i o unosima će verovatno odlučiti uslovi pred kraj cvetanja tog kasnog bagrema.

Što se tiče direktnih uticaja poplava na pčelinjake, tek će se dobiti potpune informacije koliko je pčelinjaka stradalo.

Dodatni problem u ovakvoj situaciji je što se zemljište veoma ovlažilo i to može izazvati krivljenje ili rušenje postolja za košnice.

Zbog dosta kišnih dana u drugom delu aprila, a pogotovo tokom maja (izletnice nisu mogle da izleću i košnice su bile danima neprekidno prepunjene pčelama), kao i zbog vrlo slabe paše, na pčelinjacima je bilo dosta slučajeva prirodnog rojenja. Rojenje se javljalo i na pčelinjacima gde je do sada bilo veoma retko ili se nije ni dešavalo. Ove godine bi moglo biti nešto više i pojave tihe smene matica. S obzirom da je unos nekatara sa bagrema više imao karakteristike podsticajne nego glavne paše, u pčelinjim društvima je dosta legla, više nego obično. Hladno vreme u aprilu je negativno delovalo na razvoj društava, pa se može očekivati da društva dostignu svoj maksimum razvoja sredinom juna, znači kasnije nego obično.

Zavisno od stanja pčelinjih društava i lokalnih uslova, količina hrane u košnicama sada može mnogo da varira. Neka društva su unela nešto meda u plodište, dok su medišta prazna i to je možda najčešći slučaj. Među njima sigurno ima onih koja su sa mnogo legla i koja trenutno imaju veoma male, čak i kritično male količine meda. Poneko društvo je možda iznenadilo pčelara nekim unosom u medištu, ali treba obratiti pažnju na to koliko meda ima u plodišnom nastavku.

Radovi na pčelinjaku

Obično se savetuje, kao jedan od najvažnijih radova u junu, skidanje medišnih nastavaka sa medom i vrcanje meda. Ove godine će verovatno biti izuzetno malo onih koji će moći da se pohvale da su imali bagremov med za vrcanje, ali zato se nadamo da će naredne paše popraviti situaciju. Velika vlaga u zemljištu i vazduhu pogoduje boljem medenju lipe, livadskoj paši kao i drugim pašama, pa ukoliko samo temperaturni uslovi budu povoljni i ne bude i dalje mnogo padavina, moglo bi se očekivati nešto više unosa nektara tokom ovog meseca. Kod društava sa malo hrane u plodištu i sa dosta legla, taj unos nektara će možda samo da se odrazi na bolji razvoj i eventualno formiranje mednih venaca u plodišnim nastavcima, a ne mogu se očekivati viškovi meda. Ipak, u nekim krajevima realno je očekivati da medenje bude jače i da pčelari dobiju nešto junskog meda za vrcanje.

Zbog, kao što je pomenuto, dosta povećanog rojenja na pčelinjacima, a i uopšte, da bi se stekao realan uvod u stanje na pčelinjaku, savetuje se da se obavi pregled pčelinjih društava. Pregled ne mora da bude detaljan, dovoljno je podići medišne nastavke i utvrditi ima li u njima meda ili ne, zatim podići nekoliko plodišnih ramova da se stekne osnovni uvod u stanje društva. Važno je pogledati ima li možda rojevnih matičnjaka (ako su prisutni oni će se videti već pri podizanju par ramova sa leglom), koliki su medni venci nad leglom i koliko je meda ukupno u plodištu, ima li polena, u kakvom su stanju matice i dr.

U slučaju da se primete rojevni matičnjaci, efikasna mera sprečavanja rojenja, koja ujedno dovodi do uvećenja pčelinjaka, je da se društvo podeli, i to ne na dva dela, kao obično, već tri ili i više, zavosno od snage društva i broja matičnjaka. Može se naravno podeliti i samo na dva dela, stara matica i deo ramova sa leglom i matičnjacima se prenesu na novo mesto a ostatak ramova sa matičnjacima ostavi u osnovnoj košnici, gde će se izvesti nova matica. Može se predpostaviti da tada neće doći do izletanja roja drugenca (sa neoplođenim maticama), ali ni to nije isključeno, pa bi pčelar trebalo da proveri stanje sa matičnjacima narednih dana posle deljenja društava. U neku ruku je šteta ne iskoristiti više rojevnih matičnjaka, ali to sve naravno zavisi od planova pčelara i od uslova kojim raspolaže.

Moguće je da je prvi roj - prvenac već izleteo, u tom slučaju, u košnici se mogu naći otvoreni i zatvoreni matičnjaci i možda poneka neoplođena matica. Obično 8 dana posle izletanja prvog roja, iz košnice izleće drugi roj - drugenac, ali to nije uvek slučaj. Upravo ove godine neki pčelari izveštavaju o tome da je drugi roj izleteo samo par dana posle prvog. Uzrok tome su verovatno klimatski uslovi, koji nisu bili povoljni za ranije izletanje prvog roja, a može se predpostaviti da je to uslovljeno i genetskim osobinama matica. Ako želi da iskoristi matičnjake i neoplođene matice koji su ostali u košnici posle izletanja prvog roja pčelar bi trebalo da formira više nukleusa ili oplodnjaka.

Sledeći slučaj je da je iz košnice izleteo i drugi roj. U tom slučaju, primetiće se prilično slabljenje društva, otvoreni matičnjaci iz kojih su izašle matice i poneki zatvoren matičnjak ili možda neoplođena matica.

Dešavaju se i slučajevi da društvo odustane od izletanja prvog roja (tada vidimo staru maticu, leglo, matičnjake progrižene sa strane-uništene), ili pak od izletanja drugog roja (obično se vidi više mrtvih neoplođenih matica ispred košnice, ali to se može desiti i u slučaju da drugi roj izleti).

Preporučuje se da se posle izletanja roja proveri da li se izlegla i pronela nova matica. Zavisno od toga koji roj je izleteo i kada, provera se obavlja obično 10-15 dana posle izletanja prvog roja.

Kao mera stimulisanja razvoja društava, sada se mogu dodavati ramovi sa satnim osnovama. Pčele najbolje izgrađuju novo saće kada ima dobre polenske i nektarske paše i pri povoljnim temperaturnim uslovima. Treba izbegavati dodavanje satnih osnova kasno u sezoni jer iako ih pčele mogu izgraditi i pri slaboj paši (uz prihranu), matica će ih najverovatnije vrlo nerado i nekompletno zalegati, pa takvi ramovi neće biti pogodni da ustanu u klubetu tokom zime. Društvima koja već imaju mnogo ramova sa leglom, nećemo dodavati nove satne osnove, osim ako ne želimo da obnovimo saće i eliminišemo loše ramove. Jun je praktično glavni mesec posle bagremove paše (izuzimajuču krajeve gde ima suncokretove ili neke druge dobre julske paše) kada se na pčelinjaku može raditi na obnovi saća i sređivanju stanja pčelinjih društava radi kasnije pripreme za prezimljavanje.

U junu se obično vrši formiranje novih rojeva, pa ako pčelar želi da uveća svoj pčelinjak, najbolje je da što pre formira nove rojeve, bilo sa matičnjacima ili maticama sa sopstvenog pčelinjaka, ili kupljenim.

Ukoliko se primeti da je neko društvo, zbog lošeg vremena, mnogo legla i drugih razloga ostalo sa nedovoljno hrane, treba dodati neki ram sa medom iz košnica gde ga ima više, ili pak izvršiti prihranjivanje.

Jedna od mera uštede hrane, kojom se istovremeno vrši i zamena matice, je uklanjanje stare matice iz društva i prepuštanje društvu da samo odgaji novu maticu. Kvalitet tako odgajenih prinudnih matica u junu će biti sasvim dobar. Time se ujedno, zbog prekida ciklusa legla, doprinosi smanjenju broja varoe u košnicama.

Pčelari koji nameravaju da sele svoje košnice na druge paše, na vreme će se raspitati o tim pašama, kao i najpogodnijim mestima za selidbu, i na vreme će obaviti selidbu.

Na pašama bogatim polenom, može se sakupiti nešto polenovog praha za prodaju, vodeći računa da društvo najpre za sebe obezbedi dovoljno praha. Sada je pogodno vreme i da se na košnice stave mrežice za sakupljanje propolisa, koje će ostati odprilike do sredine ili najkasnije do kraja jula.

Ostali radovi

Pčelari koji su pretrpeli neku štetu od poplava, bilo da se odnosi direktno na košnice i pčelinja društva, ili prostorije za vrcanje i skladištenje meda, iskoristiće ovo vreme da saniraju ta oštećenja i dovedu sve to u red. Radi informacije, pčelarski savez je sproveo akciju prijavljivanja štete od poplava, radi evidencije i eventualne nadoknade.

Treba prokontrolisati stanje postolja za košnice i ispraviti sve eventualne nedostatke.

Verovatno da će ove godine nešto više pčelara pokušati da seli svoje košnice, sa namerom da dobiju nešto meda na drugim pašama. Za selidbu je neophodno imati kompletnu dokumentaciju.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u junu prošle godine, možete se upoznati preko stranice Jun2013.