Home

Aktivnost SPOS-a

Šljivić Miljko, predsednik SPOS-a

 

IZVEŠTAJ SA KONGRESA APISLAVIJE

Održanog od 17.do19.10.2002.godine u Pragu

  

         Na kongresu u svojstvu delegata iz Srbije prisustvovali: Miljko Šljivić Predsednik SPOSa, Slobodan Lazović urednik časopisa i Žika Stojanović predsednik komisije za međunarodnu aktivnost.

          Putovali smo vozom, i to pošli iz Beograda 15.10.2002.godine u 22 časa a stigli u Prag 16.10.2002.godine u 14 časova. Iz Praga smo pošli 20.10.2002.godine u 01 čas a stigli u Beograd 20.10.2002.godine u 21 čas.

          Kongresu su prisustvovali:Rusi, Poljaci, Česi, Slovaci, Bugari, Mađari i mi. Kao gosti kongresa su bili Slovenci i za Nemačku je bio dr. Erih Šiferštajn inače podpredsednik Apimondije. Nisu prisustvovali Ukrajinci i Makedonci.

          U zvaničnom radnom delu usvojeni su izveštaji za protekli period i usvojena Deklaracija kongresa koja će biti naknadno dostavljena.

          Izabrano je novo rukovodstvo Apislavije:

-          Za predsednika: Arnold Butov – Rusija

-          Za podpredsednika: Miroslav Pereutka – Češka

-          Za predsednika nadzorne komisije: Miljko Šljivić – Srbija

-          Za člana nadzorne komisije: Stefan Stefanov – Bugarska

-          Za člana nadzorne komisije: Jan Jančik – Poljska

Doneta  je odluka da se sledeći kongres 2004.godine održi u Makedoniji.

           Kongres je održan u prostorijama Poljoprivrednog sajma, u okviru koga je bio deo posvećen pčelarstvu.

           Posetili smo češki pčelarski institut u Dolu. Zaključak je da Česi pridaju važnos dobijanju meda bez rezidua, jer zaštitu od varoe vrše kiselinama i aerosolom.Aerosolom se količina unetog amitraza višestuko smanjuje, kao i mogućnost tretmana na temperaturi do – 5 stepeni Celziusovih.

            Ostvarili smo niz neformalnih kontakata gde su pre svih Slovaci izrazili želju da autobusom dođu u Srbiju u vreme tašmajdanske izložbe, kao i spremnost da nas prime u Slovačkoj.

             U razgovorima sa dr. Erihom Šiferštajnom podpredsednikom Apimondije, na pitanje prijema u Apimondiju on je odgovorio da nas mogu primiti kao novog člana Srbiju bez obaveze za plaćanje zaostale članarine koju je ostala dužna Jugoslavija.Takođe smo saznali da da je Nemačka veliki uvoznik meda sa preko 60.000.tona i to sa područja Italije, Španije, Portugalije, Velike Britanije i Francuske sa još uvek velikim potrebama za uvozom meda. Posebno mi je ukazao da ja kao predsednik moram obratiti pažnju na zaključke sa kongresa Apimondije u Briselu 1999.godine, gde je govoreno o kvalitetu meda, reziduama u medu i slično.

              U razgovoru sa Slovenačkom delegacijom informisani smo o pripremama za Apimondiju 2003.godine u Ljubljani.Naročito interesantna informacija iz Ljubljane da Medex uz pomoć Nemaca pravi pakirnicu meda koja će po kapacitetima da prevaziđe mogućnosti proizvodnje bivše Jugoslavije, ali su odmah ukazali na izuzetno strogu kontrolu kvaliteta meda sa akcentom na prisustvo antibiotika i rezidua. Tvrdili su nam da analize koje rade mogu da otkriju i do četiri godine ostatke antibiotika u medu.

                U Češkoj je primećeno da med znatnim delom plasiraju kroz medovinu koja se značajno proizvodi i značajno prodaje na tržištu. Drugi oblik potrošnje meda je kroz medenjake najrazličitijeg oblika i izgleda koji se prodaju u prodavnicama kao slatkiši.