Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

FEBRUAR 2021

Stanje na pčelinjaku

Za početak februara se najavljuje prilično toplo vreme za ovo doba godine i može da se predpostavi da će tada da započne negovanje novog legla u košnicama. Znatan broj društava je sigurno počeo sa negovanjem legla još u drugoj polovini januara, zbog više talasa toplog vremena.

Takođe i što se tiče cvetanja leske, ove godine ono je počelo na samom kraju januara, tek po neko stablo odnosno žbun, a više će se razviti pčetkom februara. Za ovo cvetanje leske ne možemo da se nadamo da će pčele u punoj meri moći da iskoriste polen jer će tokom februara gotovo sigurno da usledi talas hladnog vremena, ali svakako, ovo cvetanje će im biti izuzetno koristno. Posle leske uslediće cvetanje drena, vrbe ive, a u planinskim krajevima crnjuše, takođe i cvetanje nekog zeljastog bilja- visibabe su cvetale još u januaru, sada slede kukurek, ljubičice, podbel, mala mrtva korpiva i dr.

Ranije smo javljali o stradanjima na nekim pčelinjacima tokom jeseni i početka zime i verovatno može da se smatra da je procenat stradanja do sada veći od prosečnog - neki pčelari smatraju da je to oko 20-30% gledano na ukupan broj društava u Srbiji, dakle ne na nekom konkretnom pčelinjaku. Ima pčelinjaka sa ogromnim- potpunim stradanjima, uglavnom saznajemo za manje pčelinjake - od dvadesetak košnica. U pitanju je najverovatnije kombinacija uticaja varoe i virusa, ali sigurno i iscrpljenost i kratak životnih vek starih pčela - tamo gde nije bilo dovoljno mladih, pripremljenih za zimovanje. Sada, u februaru i tokom marta nastupa najteži period zimovanja i stanje pčelinjih društava će mnogo zavisiti od vremenskih prilika. Ako bude dužih perioda hladnog vremena, može da se očekuje veći razvoj nozemoze, osim nozema apis i nozema cerana ima i još nekih vrlo opasnih mikroorganizama koji žive u crevnom traktu pčela. U slučaju toplijeg vremena sa više mogućnosti za izletanje i donošenje nektara i polena, pčelinja društva će da budu u znatno povoljnijoj situaciji.

Što se tiče potrošnje hrane svi se skoro slažu da je ona do sada bila veoma mala, tako da oko toga ne treba mnogo brinuti - mnogo veći problem će da predstavlja snaga društva. Ona dosta varira ove sezone i kao što smo rekli, većina društava je slabija ali ima i veoma dobrih i jakih.

Radovi na pčelinjaku

Kao što je i za januar rečeno, potrošnja hrane do sada je bila veoma mala i u najvećem broju slučajeva nema osnova za dodavanje pogača. Za ovakvu godinu, kada je veliki broj društava ušao u zimu sa manje pčela nego prosečno, biće vrlo korisno da se uradi sužavanje pčelinjeg klubeta približavanjem ramova sa puno meda uz samo leglo sa obe strane. Za to je potrebno sačekati da u košnici bude 2-3 rama sa manjim ili srednjim leglom (gledano po površini na ramu), ne više, pošto je jedan od ciljeva tog sužavanja da se predupredi širenje legla na mnogo ramova i da se stimuliše veća površina legla na manjem broju ramova. Time se postiže mnogo bolji i brži razvoj legla i pčelinjeg društva uopšte, a i efikasniji rad. To sužavanje legla ove godine može da se obavlja verovatno u drugoj polovini februara, ne pre, ali potrebno je pratiti vremenske prognoze i izabrati pogodan dan za rad. Ako na primer u drugoj polovini februara sledi duži period hladnog vremena, sužavanje može da se obavi i ranije- sredinom februara. To se ipak najviše odnosi na srednja i slabija društva, za koja nismo sigurni da su snabdevena sa dovoljno hrane, kod jačih sužavanje može da se obavi krajem februara ili na samom početku marta.

Svakako da lepe i tople dane treba iskoristiti da se obiđe pčelinjak i da se vidi kakvo je stanje, spolja gledano. Nema potrebe da se tek iz radoznalosti otvaraju košnice ali ipak pčelari sa velikim brojem košnica treba da imaju što precizniji uvid u stanje društava i za njih je korisno da otvore nekoliko košnica i izvrše pregled.

Ako se na poletaljci neke košnice primete znaci da je možda ulazio miš ili rovčica (više izmrvljenog saća, izgrickano drvo i slično - miš, ili pak delovi pčelinjeg tela -rovčica), košnicu treba otvoriti i pogledati.

Košnice u kojima su pčele stradale treba zatvoriti i ramove ukloniti, kako se ne bi pojavio grabež. Treba redovno praktikovati da se daju uzorci pčela na analizu, što je i obaveza, čime se stiče bolja predstava o stvarnom stanju pčelinjih društava. Pri obilasku pčelinjaka obraćati pažnju da li kod neke košnice ima znakova grabeži i ako ima, treba na vreme reagovati - jakim sužavanjem leta a ako je potrebno i premeštanjem košnice na neki drugi pčelinjak (mesto). Ali najpre treba otvoriti tu košnicu i videti da li je unutra sve u redu, pošto je vrlo verovatno da sa tim društvom nešto ipak nije u redu - ili je pred stradanjem, nema maticu, premalo pčela i slično. Društva koja su vrlo slaba, izgubila previše pčela i za koja se procenjuje da će potpuno da stradaju, treba rasformirati.

Dok se u svim košnicama na pčelinjaku ne razvije leglo, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je neko pčelinje društvo ostalo bez matice. Znaci za to mogu da budu specifično zujanje pčela, mahanje krilima iz malo nagnutog položaja i podignutog abdomena, takođe gradnja početaka matičnjaka (praznih) na saću. Naravno, osnovni pokazatelj je odustvo legla. Može da se desi da se neke matice tokom zime razbole i da prestanu da nose, a takođe i da nose ali samo trutovsko leglo, pa na sve to treba obratiti pažnju. Kada se utvrdi da neko društvo nema maticu, ono može da se spoji sa susednim društvom, najbolje preko novinskog papira koji se samo malo izbocka na delu gde je klube, kako bi se olakšalo spajanje društava.

Prošle sezone, zbog njene specifičnosti i nepovoljnosti, veliki broj pčelara je vrlo intezivno hranio pčele tako da će sada verovatno da se sretnu sa velikim zalihama hrane a posebno ako imaju i veći broj stradalih društa. Te ramove sa hranom treba skloniti u neki magacin, gde je hladno, kako bi se sačuvali za kasnije. To je naravno samo za slučaj da stradanje nije uzrokovano nekom zaraznom bolešću - nozemoza ili američka kuga. Takođe nije pogodno koristiti ramove ni sa krečnim leglom. Američku kugu je sada teže primetiti ako je zastarela forma jer može da liči na krečno leglo ili na nešto drugo. Lakše se primećuje kasnije u martu ili aprilu. Do tada, ako je prisutna u košnici, vrlo je verovatno da će da se pojave simptomi na novom leglu. Dakle, društva sa američkom kugom se prijavljuju, pčele se guše a ramovi spaljuju. Saće iz društava koja su stradala od drugih bolesti može da se pretopi.

Na pčelinjacima se postavljaju pojilice sa čistom vodom. Dobro je da se voda malo posoli kuhinjskom ili morskom solju.

Ostali radovi

Period aktivnog rada na pčelinjaku praktično već počinje i treba pripremiti kako ramove, tako i voštane satne osnove za ovu sezonu. Takođe, pripremaju se košnice ili delovi košnica, medišni nastavci. Pčelari koji nameravaju da sakupljaju polenov prah, a zbog korisnosti polena za čovekovo zdravlje to se savetuje svima, treba unapred da nabave skupljače. Treba nabavitii i šećer za prolećnu prihranu.

Ukoliko na zemlji nema snežnog pokrivača, mogu da se sade sadnice medonosnog bilja - šiblja i drveća. Sada je i vreme za pripremu zemljišta za setvu medonosnog bilja - facelije, uljane repice i drugog bilja.

Ako pčelinjak nije ranije uređen, to sada treba uraditi.

Sada je i vreme plaćanja članarine u pčelarskim organizacijama i uključivanje u aktivnosti pčelarskih društava. Takođe, treba prijaviti broj pčelinjih društava.