Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

FEBRUAR 2012

 

Stanje na pčelinjaku  

Krajem januara i početkom februara započeo je period sa dosta niskim temperaturama i snegom. S obzirom da su pčelinja društva najverovatnije skoro svuda počela sa leglom, ove hladnoće će malo zaustaviti dalje širenje legla. Nije isključeno da kao i prethodne godine, dodje do prekida negovanja legla, ukoliko velike hladnoće potraju. Podsećamo da su prošle zime pčele započele leglo u januaru, a zatim usled hladnog vremena matice su prekinule nošenje, sve skoro do početka marta. Postojeće malo leglo je u medjuvremenu bilo izleženo, pa su društva većinom opet bila bez legla.

Ako se tako nešto dogodi i ove godine, ne treba se bojati, jer u suštini, to bi trebalo da se pozitivno odrazi na stanje pčelinjih društava, kako je bilo i protekle zime. Pčele će se manje iscrpljivati negovanjem zimskog legla a kada se povećaju temperture, naglo će krenuti u razvoj.

Nemamo mnogo izveštaja sa pčelinjaka, ali izgleda da za sada pčelinja društva generalno dobro zimuju i da nisu izgubila na snazi.

Radovi na pčelinjaku

Snežne padavine su uzrokovale otežan saobraćaj i možda privremeno i onemogućile pristup nekim pčelinjacima, ali to ne bi trebalo da brine pčelare. Sigurno je da pčele pod snegom dobro zimuju, bolje nego da nisu prekrivene, jer je sneg ujedno i toplotni izolator, a štiti i od vetrova. Pri tome, dovoljno je porozan da će pčele imati dovoljno vazduha i neće biti ugrožene. Ono o čemu treba voditi računa je da se prokontrološe da li košnice stabilno stoje, da li je možda grana nekog drveta pala na košnice pod težinom snega, i slično. Ali čak da se desi i prevrtanje košnica, to nikako ne treba shvatati tragično, jer u takvim slučajevima pčele najčešće ne stradaju. Treba jednostavno ispraviti košnicu i složiti na postolje. Period kada bude došlo do toplljenja snega takođe može doneti prevrtanje nekih košnica usled jako ovlaženog zemljišta i slično. Ako usred otapanja snega nastupe veće hladnoće, treba samo obratiti pažnju da se ne zalede leta košnica i tako onemogući dotok vazduha pčelama. Takođe, pred izletanje pčela, dobro je ako je prostor ispred košnica očiščen od snega, kako pčele pri povratku u košnicu ne bi padale na sneg. U tu svrhu, može se ispred košnica postavljati i neko granje, slama i sl.

Većina pčelara koji su nameravali da stave šećerno-medne pogače pčelama, učinili su to u januaru. Nema razloga da se brinu za stanje pčela u pogledu hrane, jer u većini slučajeva, pogače i nisu bile neophodne. Moguće je da su pčele slabije i jele pogače usled ovog jakog zahladjenja, jer su se jače skupile u klube. U svakom slučaju, treba sačekati malo pogodnije vreme i obići pčelinjak, pa eventualno, ako se strahuje za nedostatak hrane, otvoriti neku košnicu i pogledati kakvo je stanje. Ako je baš potrebno, tada se mogu dodati pogače, čak i ako vremenski uslovi ne budu najpogodniji. Što se tiče pročisnih letova, ne treba strahovati jer nije isuviše dug period od prethodnog izletanja pčela.

Ne možemo predvideti kakvo će vreme biti u drugoj polovini februara, ali ako otopli, treba odmah obići pčelinjake i videti kakvo je stanje, najpre bez otvaranja košnica. Videti da li pčele izleću iz svih košnica, i u kom intezitetu. Pogledati ima li mrtvih pčela na letu ili ispred košnice, ima li tragova proliva, izmrvljenog voska i slično. Ako se kod neke košnice uoči nešto za šta se smatra da treba da otvorimo košnicu, onda ćemo to i učiniti i reagovati kako je potrebno.

U slučaju da nastupi veće otoplljenje, do oko 15-ak stepeni ili više, i potraje nekoliko dana, tada bismo možda mogli kod nekih društava i da prepakujemo ramove. To naravno nije neophodna mera i pčelari sa mnogo košnica je verovatno nikada i ne rade u ovo vreme. Ali oni sa manjim brojem i posebno oni koji strahuju da pčele nemaju dovoljno hrane na dohvatu, mogu to da urade. Najpre će uraditi na samo nekoliko košnica, pa će prema onome šta uoče, odlučiti da li da tako nastave na celom pčelinjaku. Najjednostavniji postupak prepakivanja bi se sastojao u tome da se iz blizine klubeta (ili nekada i iz samog klubeta) ukloni ram koji je prazan, bez hrane ili sa malo hrane i stavi na kraj košnice, a ostali ramovi samo primaknu. Time će med biti bliži pčelama i novo leglo koje bude negovano, biće u blizini meda.

Nešto složeniji postupak prepakivanja bi bio da se sa obe strane klubeta postave ramovi sa dosta meda, poželjno naravno i sa cvetnim prahom. Pri tome isto vadimo ramove bez meda ako se eventualno zateknu u području klubeta i stavljamo ih na kraj košnice ili ih vadimo ih košnice. Ukoliko naidjemo na neki ram bez hrane ali na kome ima sasvim malo legla, često je bolje takav ram izvaditi i pretopiti nego da ga ostavljamo usred klubeta. Ali ako je društvo dovoljno jako, i ako pored takvog rama se nalaze drugi sa dosta hrane, taj ram možemo slobodno ostaviti, jer će biti pogodan za kasnije širenje legla.

Ako imamo spremna postolja, ove hladne dane dok pčele ne izleću možemo iskoristiti da prebacimo košnice sa jednog na drugo mesto na pčelinjaku, ali taj posao će ipak biti dosta otežan zbog snega.

Gornja leta bi trebalo da budu otvorena na svim košnicama gde postoje, da bi pčele imale dovoljno svežeg vazduha a i da bi lakše izletale pri eventualnim otopljenjima.

Ukoliko nastupe topli dani i pčele izleću, potrebno je obezbediti pojilice sa vodom na sunčanom mestu u blizini pčelinjaka.

Ostali radovi

Već se približava period kada će biti više posla na pčelinjaku, pa ovo vreme treba iskoristiti za obavljanje neophodnih priprema. Zameniti istopljen vosak za voštane satne osnove, nabaviti žicu, ramove, ožičiti ih.

Ukoliko planiramo uvećanje pčelinjaka, potrebno je da na vreme planiramo nabavku ili izradu košnica.

Pčelarima koji imaju nekoliko desetina košnica i više, može se preporučiti da razmisle o tome da možda formiraju poneki rezervni pčelinjak, ili čak i više njh, ako imaju više košnica. Razlog za to je najpre u činjenici da su danas pčelinja društva podložna mnogo većim stradanjima nego ranije, usled mnogih, promenjenih uticaja, koji u dosta slučajeva ne zavise od uticaja pčelara, vlasnika. Rezervnim pčelinjacima bi se koliko-toliko moglo ublažiti eventualno veliko stradanje pčelinjih društava. Dovoljno je da rezervni pčelinjak bude samo i nekoliko kilometara udaljen od postojećeg, a možda će biti bolje da to bude i desetak kilometara ili više.

18 i 19. februara u Sava centru u Beogradu održava simpozijum međunarodne pčelarske organizacije Apimondia o uticaju tehnike pčelarenja i dr. na kvalitet pčelinjih proizvoda. Tom prilikom će se održati i izložba pčelarske opreme, pa sve to može biti vrlo privlačno za posetioce koji žele da se upoznaju sa novim dostignućima i u pčelarskoj nauci i praksi i u proizvodnji pčelarske opreme.

Ako krajem meseca dodje do topljenja snega, možemo saditi medonosno drveće i žbunje na pčelinjaku i u blizini. Uvek je bolje to uraditi ranije nego čekati proleće.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u februaru prošle godine, možete se upoznati preko stranice Februar 2011.