Povratak na dečju stranu

 

Pčelinja zajednica

 

Medonosna pčela postoji na Zemlji više miliona godina. Kroz dugotrajnu evoluciju, od insekta koji je živeo pojedinačno, nastala je današnja pčela, čiji se život ne može ni zamisliti bez brojne zajednice.

Ko čini pčelinju zajednicu?

Pčelinju zajednicu čine matica, pčele i trutovi. Matica je jedina plodna ženka u zajednici, koja bez nje ne bi mogla da opstane. Jedini zadatak matice je da polaže jaja, iz kojih se razvijaju pčele i trutovi, kao i buduće matice. Pčele je hrane visokovrednom hranom - matičnim mlečom, pa može da polaže dnevno više jaja nego što je i sama teška. U košnici u normalnim prilikama postoji samo jedna matica.

Najbrojniji članovi zajednice su pčele radilice. Ima ih više desetina hiljada, ali njihov broj se menja tokom godine. Pčele radilice su ženke, ali one ne polažu jaja, već isključivo obavljaju poslove unutar i izvan košnice. Tokom života, neprestano menjaju svoju profesiju: čiste ćelije, hrane larve, prate i hrane maticu, prihvataju i skladište nektar, luče vosak i grade saće, sakupljaju nektar i polenov prah, donose vodu, propolis i čuvaju košnicu.

Muški članovi pčelinje zajednice se nazivaju trutovi. Krupniji su od pčela radilica, za razliku od njih, nemaju žalac i ne mogu da ubadaju. Ima ih od nekoliko stotina do nekoliko hiljada. Najvažniji zadatak im je se spare sa mladim maticama i zajednici time omoguće nastavak života. Po završetku leta, pčele osete da je medonosnih biljaka sve manje i da dolazi jesen. Radi uštede hrane i opstanka zajednice, proteruju trutove iz košnica a u proleće se rađaju novi.