Pčelinja
zajednica
Medonosna pčela postoji na
Zemlji više miliona godina. Kroz dugotrajnu evoluciju, od insekta koji
je živeo pojedinačno, nastala je današnja pčela, čiji
se život ne može ni zamisliti bez brojne zajednice.
Ko čini pčelinju
zajednicu?
Pčelinju zajednicu čine
matica, pčele i trutovi. Matica je jedina plodna ženka u zajednici,
koja bez nje ne bi mogla da opstane. Jedini zadatak matice je da polaže
jaja, iz kojih se razvijaju pčele i trutovi, kao i buduće
matice. Pčele je hrane visokovrednom hranom - matičnim mlečom,
pa može da polaže dnevno više jaja nego što je i sama teška. U košnici
u normalnim prilikama postoji samo jedna matica.
Najbrojniji članovi zajednice
su pčele radilice. Ima ih više desetina hiljada, ali njihov broj
se menja tokom godine. Pčele radilice su ženke, ali one ne polažu
jaja, već isključivo obavljaju poslove unutar i izvan košnice.
Tokom života, neprestano menjaju svoju profesiju: čiste ćelije,
hrane larve, prate i hrane maticu, prihvataju i skladište nektar, luče
vosak i grade saće, sakupljaju nektar i polenov prah, donose vodu,
propolis i čuvaju košnicu.
Muški članovi pčelinje
zajednice se nazivaju trutovi. Krupniji su od pčela radilica, za
razliku od njih, nemaju žalac i ne mogu da ubadaju. Ima ih od nekoliko
stotina do nekoliko hiljada. Najvažniji zadatak im je se spare sa
mladim maticama i zajednici time omoguće nastavak života. Po završetku
leta, pčele osete da je medonosnih biljaka sve manje i da dolazi
jesen. Radi uštede hrane i opstanka zajednice, proteruju trutove iz košnica
a u proleće se rađaju novi.