Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

APRIL 2022

Stanje na pčelinjaku

Stanje pčelinjih društava se veoma mnogo razlikuje kako u okviru jednog pčelinjaka, a možda još više od pčelinjaka do pčelinjaka. Bilo je slučajeva da su društva koja su bila živa u februaru, kasnije stradala. Može da se smatra da je ključni razlog nedovoljan broj pčela, iscrpljenost i kratak životni vek pčela, negde se pojavila i nozemoza. Dodatno, i grabež je igrala važnu ulogu. Relativno je povećan broj pčelara koji su se žalili na gubitak matica i to najpre u prethodnih mesec-dva. Zavisno od pripremljenosti pčela za zimu, načina rada, kao i lokacije, neki pčelinjaci su u veoma dobrom stanju, dok su drugi znatno slabiji ili i sasvim slabi.

Može da se kaže da je dosadašnji tok sezone veoma osoben i da se verovatno i ne pamti neka slična sezona. Dok je u februaru stanje pčelinjih društava bilo u proseku bolje nego inače u to doba, kasnije, zbog dugotrajnog i jakog zahlađenja, nastale su ogromne razlike u snazi društava. Jaka i dobra društva su ipak najmanje pretrpela i ona su i sada dobra, a da je vreme bilo umerenije, bila bi naravno još bolja. Na neke od tih košnica već krajem marta su mogli da se stavljaju medišni nastavci. Pčelari koji umeju da posmatraju i razumeju stanje pčelinjeg društva, kao i prirodne uslove, verovatno su i postavili medišne nastavke na najjače zajednice. To je zaista krajnje neuobičajeno, da se na početku cvetanja dženerike stavljaju medišta ali to ne treba da zbunjuje - treba posmatrati šta se dešava.

Dobra društva imaju leglo na velikoj površini rama i krajem marta to je odprilike bilo 4-5 ramova velikog legla, kod LR košnica može da bude i više jer su ramovi manji. Ne računamo slučajeve kada je leglo nije veliko a rašireno je na mnogo ramova. Društva koja imaju veće medne vence na ramovima sa leglom, sada mogu da dođu u veoma nepogodnu situaciju da ih unos nektara i polena blokiraju. Zbog toga bi moglo da se očekuje i povećano rojenje pre bagremove paše. Najjača društva imaju možda srazmerno manje meda u košnicama ali to ne treba da brine jer sada su najvažnije pčele i leglo. Nasuprot njima, društva srednje snage pa i slabija, često su sa obiljem meda, kako u mednim vencima tako i sa strane legla.

Radovi na pčelinjaku

Odmah posle najavljenog zahlađenja i kišnog perioda na samom početku meseca treba otići na pčelinjak i obaviti potrebne radove. Podrazumeva se da je obezbeđeno sve što je potrebno za to - ramovi sa satnim osnovama i izgrađenim saćem, šećerni sirup, medišni nastavci, preglradne daske... Takođe, treba unapred da bude spremljeno sve što je potrebno da se manipuliše sa eventualnim viškom ramova koji može da se pojavi pri radu. Posebno se to odnosi na ramove sa medom.

Proširivanje legla treba obavljati sa pravilnim osećajem za snagu pčelinjeg društva kao i za pčelinju pašu i takođe treba imati u vidu i vremenske uslove. Svi se nadamo i očekujemo da posle ovako jakih i dugotrajnih zahlađenja i kišnog perioda na početku aprila, konačno nastupi lepo vreme tokom dužeg vremena, i ako nastupi, tada to treba na najbolji načini i iskoristiti. Vrlo je moguće da ova godina donese i prinose voćnog/prolećnog meda, što se u našim uslovima veoma retko dešava.

Najjača društva, koja imaju puno legla koje zaposeda veliku površinu rama, mogu da se proširuju dodavanjem satnih osnova ili izgrađenog praznog saća. Podrazumeva se da ima 4 i više ramova sa leglom, jedna osnova (ili izgrađeno saće) može da se doda u sredinu legla a druga skraja. Kod takvih društava i pri dobroj paši malo je dodavati odjednom samo jedan ram - treba imati u vidu da je pčelama potrebno proširenje i za razvoj legla i za unos nektara i polena. Iako ima paše, radi svake sigurnosti pri dodavanju ramova treba dati sirup 0,5-1 litar. Posle 5-7- dana može da se vrši sledeće proširenje. Ako na postojećim ramovima sa leglom ima mednih venaca, ti ramovi mogu da se preokreću za 180 stepeni - svaki drugi, kako bi se stimulisalo trošenje tog meda i širenje legla.

Ramovi koji su višak, vade se iz košnice, eventualno se koriste u drugim košnicama ili se pretapaju. Ako na njima ima meda mogu da se stavljaju u posebne nastavke koji se preko folije (smaknutom nazad ili sa otvorom za prolaz pčela) postavljaju na jaka društva da bi prenela med dole. Pri tome med na njima se otklapa da bi prenošenje bilo brže. Za pojedinačne ramove mogu da se koriste posebni plitki okviri koji prihvataju horizontalno postavljen ram preko satonoša - takođe preko folije.

Kod srednjih i slabijih društava proširenje vršimo obazrivije.

Veoma korisna mera proširenja legla, koja je posebno pogodna kod takvih društava je da se ramovi sa leglom koji stoje sa strane a na kojima je manje leglo a lepo saće, stavljaju u sredinu legla - ostali ramovi se samo pomiču na strane ili se preokreću kako je ranije opisano. Stavljanje rama sa manje legla u sredinu treba raditi samo ako je saće na tom ramu kvalitetno i ako se proceni da pčele mogu relativno brzo i lako da uklone med i pripreme ram za zaleganje. Takođe, podrazumeva se da nema jače paše, idealno je pred kišni period - u suprotnom to će postati blokada legla u centru klubeta, što je vrlo nepovoljno. Tom merom se stimuliše da pčele prošire površinu legla na tom ramu, što je, kako je već rečeno, pogodno za srednja i slabija društva. Istovremeno se postiže da na krajevima legla imamo veće površine legla (pošto su pomereni oni sa manjom površinom) a to je mnogo povoljnije za dodavanje ramova sa proširenje sa strane legla. Ako se ram za proširenje dodaje sa strane legla uz ram na kome je mala površina legla, vrlo je verovatno da će on samo delimično da bude zalegnut.

Kod proširenja srednjih i slabijih društava treba najpre gledati koliko ramova ona zaposedaju i ramove za proširenje dodavati tako da i posle proširenja pčele mogu dobro da pokriju ne samo svo leglo i dodate nove ramove, nego i najbliže ramove sa medom i polenom. Ako se to ne ispoštuje, postiže se negativan efekat i društvo se zaustavlja u razvoju. Kada društvo ima 3 i manje ramova sa leglom proširenje se vrši samo sa strane legla, dok za slučaj 4 i više ramova može i u sredinu, pod uslovom da je leglo veće površine a ne samo po malo. Ako na ramovima sa leglom ima većih mednih venaca idealno je da se med otklapa kako bi se stimulisalo njegovo prenošenje i proširenje legla. Napominje se da otklapanje daje najbolji efekat dok još nema bolje paše - u suprotnom nema svrhe. I kod tih društava može da se vrši preokretanje ramova sa leglom za 180 stepeni, ali važno je napomenuti da se ta metoda može vršiti samo pri toplom vremenu i ako leglo prelazi 2/3 rama - u suprotnom moglo bi da se izazove prehlađenje legla.

Društva koja su bez matice najbolje je spojiti sa nekim drugim normalnim društvom. U slučaju posebne potrebe može im se dati i ram sa otvorenim leglom da sama izvedu novu maticu, ali to samo ako je društvo dovoljno jako, ako ima i mladih pčela i dovoljno polena i meda. Izvođenje nove matice i njeno pronošenje se dešava tokom približno 22 dana, ako je sve u redu posle toga u košnici mlada matica počinje da nosi.

Već je pomenuto da su još krajem marta mogla da se stavljaju medišta na najjača društva. Sada je broj tih društava sve veći i savetuje se da se na vreme stave medišta, kako bi se izbegla blokad plodišnih nastavaka medom.

Pri relativno normalnim temperaturama do kraja meseca i početkom maja, cvetanje bagrema može da se očekuje oko 10. maja (5-15.) zavisno od lokacije i lokalnih klimatskih uslova. Kada je u prošlosti cvetanje dženerike počinjalo prosečno 26-27. marta (kao sada), pri ne previše toplom vremenu do bagrema, bagrem je cvetao prosečno oko 12. maja.

Košnice sa stradalim društvom treba zatvoriti a ramove ukloniti.

Iako sada ima nektarske paše, na svakom pčelinjaku treba obezbeditii pojilicu sa čistom vodom.

Ostali radovi

Sada je pčelarska sezona u punom jeku i treba raditi sve pripremne poslove vezane za prolećne radove, bagremovu pašu i period posle toga. Najvažnija je priprema ramova, voštanih osnova, košnica, medišnih nastavaka. Takođe, ako to nije ranije urađeno, treba nabaviti šećer, hranilice.

Košnice iz kojih su pčelinja društva stradala treba očistiti i dezinfikovati. Saće koje je izvađeno iz njih treba pretopiti, zajedno sa ramovima koji se kao loši vade iz košnica pri prolećnom pregledu. Izuzetno, ako društva nisu stradala od neke zarazne bolesti (nozemoza, amer. kuga...) ramovi mogu da se i dalje koriste, naravno ako je saće dovoljno kvalitetno.

Pčelari koji žele da sakupljaju polenov prah treba da nabave skupljače i iskoriste prolećnu pašu koja ove godine može da bude veoma povoljna.