Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

APRIL 2012

 

Stanje na pčelinjaku  

Krajem marta počelo je cvetanje kajsija i dženerika, što se u većini krajeva smatra pašom koja obeležava početak intezivnijeg razvoja pčelinjih društava. Po tom cvetanju bi moglo da se proceni da bi cvetanje bagrema moglo da počne u terminima njegovog prosečnog cvetanja u pojedinim krajevima. Ipak, dosta je rano za preciznija predviđanja jer će mnogo zavisiti od vremenskih uslova tokom aprila. Već na samom kraju marta se može uočiti da zbog prilično visokih temperatura u jednom delu meseca, cvetanje drugog voća, posle kajsija, može nastupiti mnogo brže nego što se to obično dešava. To bi moglo prouzrokovati veoma obilno cvetanje u jednom periodu, posle čega bi nastupila izvesna pauza do cvetanja bagrema. Što se vremenskih prilika tiče, indikativno je da, ne računajući obilne snežne padavine, vlada dugotrajna suša i da bi moglo da se očekuje da u nekom periodu godine možda nastupe i veoma obilne ili dugotrajnije padavine.

Pri pregledu pčelinjih društava u drugoj polovini i krajem marta moglo se ustanoviti prosečno 3 do 4 rama legla, a kod jačih društava 4 do 5 ramova. Naravno, nije toliko presudan broj ramova na kojima ima legla, koliko ukupna površina pod leglom. Pri prvim pregledima je bilo vidno da su pčelinja društva u najvećem broju slučajeva započela ciklus negovanja legla krajem februara. To u stvari predstavlja drugi ciklus legla ove godine, prvi je najverovatnije počeo početkom januara ali je prekinut zbog kasnijih velikih zahladjenja. Slično tome se desilo i prethodne godine, sa čak mnogo dužom pauzom prekida negovanja legla posle prvog početka. Iz prošlogodišnje prakse smo videli da se ta pojava ispoljila vrlo pozitivno na opšte stanje i vitalnost pčelinjih društava.

Na velikom broju pčelinjaka su primetni tragovi proliva u košnicama, kako zbog relativno dugog (za naše uslove) perioda neizletanja, tako još pre, zbog prisustva medljike u ramovima koji su bili dostupni zimskom klubetu. Ipak, stanje društava u takvim košnicama u dosta slučajeva nije loše, što bi moglo da znači da pojava proliva nije u svim slučajevima prestavljala i znak bolesti.

Krajem marta se u nekim košnicama primećuje da pčele počinju da nanose nov vosak na saće pri vrhu ramova, što je znak da postoji unos nektara, kao i da u košnici ima mladih pčela koje su spremne za lučenje voska.

Radovi na pčelinjaku

Većina pčelara je sigurno već uradila prvi pregled pčelinjih društava a krajem marta su verovatno počeli da dodaju i prve ramove za proširenje legla. Ipak, proširenje legla nije svuda bilo moguće raditi, kako zbog klimatskih uslova (oštrija klima u nekim krajevima) i eventualnog nedostatka polenske i nektarske paše, tako i zbog stanja nekih pčelinjih društava.

Pri proširivanju legla treba biti pažljiv i selektivan i postupati prema uslovima koji vladaju, kao spoljnim, tako i prema stanju društava. Držeći se toga, nećemo istu meru uraditi ukoliko ćemo ponovo doći na pčelinjak za na primer 5 dana ili tek za 10 dana, već ćemo imati u vidu mogući razvoj pčela tokom tih perioda. Takođe, ako vremenske prognoze ukazuju na brzi nailazak većih zahlađenja, nećemo raditi veća proširenja legla, i suprotno, ako se predviđa toplo vreme, možemo biti slobodniji u dodavanju ramova. Pri tome ipak treba imati u vidu da pčelinja društva ako su spremna i ako ih dobro procenimo, brzo osvajaju dodate ramove, pa im zahlađanje koja nastupaju za na primer 3-4 dana neće mnogo smetati. Što se tiče stanja društava, kod jačih društava, koja imaju 4 i više ramova sa leglom, možemo bez bojazni da dodajemo ram sa satnom osnovom ili lep prazan ram direktno u sredinu legla, i to najbolje, uz ram sa otvorenim leglom. Kod slabijih društava ćemo proširenje najpre vršiti dodavanjem ramova skraja legla. Kod dobrih društava proširenja treba raditi sa po dva prazna rama, s tim da se jedan stavlja u sredinu legla a drugi skraja. Kod veoma jakih društava i pri toplom vremenu i dobroj paši (ili prihrani) možemo slobodno staviti i 2 satne osnove u sredinu legla LR košnica ali razmaknute za jedan ram. Kod DB košnice to se ipak ne preporučuje, ne zato što pčele ne bi mogle da izgrade te ramove - itekako bi mogle i to brzo, ali bi bilo potrebno mnogo više vremena da ih matica zalegne, pa bi dotle pčele verovatno počele da donose nektar i polen u te umetnute ramove, što nam nije bio cilj.

Treba znati da nije dodavanje ramova jedina mera za proširenje legla. Pomoć pčelama i podsticaj za brže proširenje legla možemo dati i ako na primer rotiramo srednji ram legla za 180 stepeni, ili ako ram koji je skraja legla, i pod manjom površinom legla, premestimo u sredinu legla. Možemo rotirati za 180 stepeni i više ramova, držeći se pravila da rotiramo svaki drugi a ne ramove koji su jedan do drugog. Medju te mere treba pomenuti i rotiranje kompletnog plodišnog nastavka za 180 stepeni. Rotiranje rama se radi ako površine legla prelaze polovinu rama, u suprotnom ne treba ni pomišljati na to jer bi se tako pčelama mnogo otežalo grejanje i negovanje legla i najverovatnije bi došlo do prehlade legla, pojave krečnog legla i sl. Treba znati i drugo ograničenje, da se rotiranje ne radi ako jer ram u velikoj meri pokriven leglom približno simetrično na obe strane, jer tada nema mnogo svrhe.

Proširivanje legla ćemo stimulisati i otklapanjem mednih venaca na ramovima gde se već nalazi leglo, kao i otklapanjem meda na ramovima koje dodajemo uz ramove sa leglom.

Verovatno će na pčelinjacima biti i poneko dosta slabo društvo. Njega treba posebno negovati, suziti i suzdržati se od proširivanja u prvo vreme, dok se ne primeti povećanje broja pčela.

Pčelari koji rade sa LR košnicama već početkom aprila će možda doći u situaciju da (gornji) plodišni nastavci budu puni pčela i legla. Moglo bi se posavetovati da u tim slučajevima iz tih nastavaka uzmu (ukoliko takvih ramova ima) poneki ram bez legla iz plodišta i spuste ga u donji nastavak, a da gore ostanu po jedan ram sa obe strane legla. Ako pčele same pređu u donji nastavak da neguju leglo, to je najbolji trenutak da se rotiraju nastavci i u bivši donji nastavak (sada gornji) uz te zaposednute ramove sa leglom stave satne osnove a izvade neki stari i loši ramovi. Ako pčele nisu same prešle u druge nastavke (dole) a društva su jaka i zauzimaju više od jednog nastavka pčela, sami ćemo zameniti mesta nastavcima. Time omogućavamo brži i veći razvoj pčela. Pri zameni mesta nastavaka dobro je u novi gornji nastavak izvući dva do tri rama sa leglom iz sada donjeg nastavka.

Pošto se već tokom aprila javljaju neke paše koje mogu da daju i med za vrcanje, pčelari koji nameravaju da iskoriste te paše treba da pripreme pčelinja društva i da postave medišne nastavke. To se odnosi na paše uljane repice, perka, u planinama crnjuše, kaoi nekih drugih biljaka kojih u ovo doba godine na pojedinim prostorima ima na velikim površinama. Na tim pašama, ali i na drugim jakim polenskim pašama, može se uspešno sakupljati polenov prah pa to svakako treba iskoristiti. Postavljati spoljne skupljače, podne skupljače ili vaditi prerađen polen iz saća - pergu, koja ima još veću lekovitu vrednost od polena skupljenog hvatačima.

Ako želimo da stimulišemo razvoj društava postavljanjem satnih osnova a nemamo gde da stavimo postojeći ram umesto koga bismo stavili osnovu, dobro rešenje je da postavimo poseban nastavak na jednu ili više košnica na pčelinjaku (zavisno od veličine pčelinjaka) u koji ćemo stavljati po jedan takav ram iz drugih košnica. Ti ramovi će nam odlično doći kasnije, pri formiranju novih rojeva ili za dodavanje društvima pri pripremi za prezimljavanje. Istovremeno, tako ćemo podstaći izgradnju novog saća u drugim košnicama, i pojačan razvoj legla.

Krajem meseca je moguće i puštanje rojeva kod društava koja su imala buran razvoj, pa treba biti spreman za hvatanje i smeštaj rojeva. Jedno iskustvo u privlačenju rojeva je prikazano na ovom linku.

Bez obzira na cvetanje u prirodi, i dalje je dobro imati vodu na pčelinjaku, a prisustvo pčela na pojilu u ovo doba može ukazivati i na slabiju nektarsku pašu.

Ostali radovi

Već smo ušli u period intezivnog rada na pčelinjaku pa oni pčelari koji nisu obavili pripreme na vreme, sada treba da to učine. Pretapaće staro saće, zameniće vosak za satne osnove, praviće ramove i žičiti ih. Nabaviće šećer za prihranu pčela ili za prihranu obezbediti stari med iz zaliha, što je naravno mnogo bolje. Stare košnice, koje nisu bile u upotrebi neko vreme, a potrebne su nam za naseljavanje, ćemo dobro očistiti i dezinfikovati, najbolje i plamenom i živom sodom ili nekim drugim efikasnim sredstvom za dezinfekciju.

Još uvek se može saditi medonosno drveće i šiblje a oni koji žele da gaje neke medonosne biljke, treba da pripreme zemljiše za setvu. Sada je pogodno za sejanje facelije, slačice i nekih drugih biljaka koje daju lepu nektarsku i polensku pašu posle bagremove paše.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u aprilu prošle godine, možete se upoznati preko stranice April 2011.