Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

APRIL 2009

 

Stanje na pčelinjaku  

Posle dosta promenljivog vremena koje nije bilo baš pogodno za razvoj pčelinjih društava, sada su vremenske prilike povoljnije, vreme je toplije i počinje cvetanje velikog broja biljaka, praćeno unosom nektara i polena. Pčelinja društva se dosta razlikuju po snazi, prema tome kako su se jesenas pripremila za zimu i kako su podnela velike varijacije temperature krajem ove zime. Znatan broj je zastao u razvoju i u takvim košnicama se primećuju manje površine pod zatvorenim leglom u odnosu na ranije godine. To će doneti izvesno kašnjenje u razvoju u odnosu na cvetanje biljaka ali će pčele na kraju ipak uspeti da se razviju za korišćenje paša.

Zamena zimskih pčela mladim tek treba da se obavi u punoj meri i zato ne treba biti nestrpljiv u očekivanju naglog razvoja društava. Po prvim pregledima krajem marta, u košnicama prosečno ima 2-4 rama sa leglom, ali naravno ima i snažnijih društava, sa više legla. Čini se da je u košnicama manje hrane nego što smo inače navikli da vidimo, a tome je važan razlog prošlogodišnja vrlo slaba paša. Ne može se još govoriti o procentu zimskih stradanja, koji izgleda dosta varira od kraja do kraja i od pčelinjaka do pčelinjaka. Ove godine je baš puno faktora imalo znatan uticaj na stradanja, kao što su varoa i virusi, pa glad, nozemoza, iscrpljenost zimskih pčela... Manje iskusni pčelari nekada kažu da su im društva stradala od grabeži ali to zapravo vrlo retko predstavlja direktan uzrok i najčešće je samo posledica nečeg drugog - jakog slabljenja društva usled varoe, gubitka matice i sl. Čest je slučaj da se zajedno pojavi više uzroka stradanja jednog društva.

Radovi na pčelinjaku

Predstoji puno poslova pred pčelarima tokom ovog meseca a najvažniji je da se obavi prolećni pregled ako to nije ranije urađeno i da se ujedno obave sve neophodne mere oko košnica koje pregledamo. Najpre prokontrolisati da li društvo ima maticu i da li ona normalno nosi (da li je leglo kompaktno, radiličko...). Ako se primeti da nešto od toga nije u redu, najbolje je tako društvo rasformirati ili spojiti sa drugim, a ako ima lošu maticu, nju prethodno treba uništiti. Već za manje od dva meseca moći ćemo da formiramo nove rojeve pa zato ne treba po svaku cenu da pokušavamo da spasavamo neka društva koja imaju isuviše male izglede za preživljavanje.

Društva za koja se vidi da još nisu krenula u razvoj i da im se broj pčela još uvek ne povećava najbolje je ne proširivati pre vremena da im time zapravo ne bismo pravili štetu. Najbolje je da im približimo ramove sa medom i da ih time ograničimo na manji broj ramova sa leglom, koje će na taj način bolje da zaposednu i povećaju površine pod leglom na njima. Kada vidimo da pčele dobro pokrivaju te ramove, a to može da bude već nedelju do desetak dana posle prvih radova, možemo da počnemo sa proširivanjem legla dodavanjem pogodnog izgrađenog saća ili satnih osnova. Kod jakih društava, sa 4 i više ramova sa leglom ramovi se mogu dodavati direktno u sredinu legla, a kod slabijih, najpre se dodaju skraja. Pri dodavanju praznih ramova treba neprestano imati u vidu snagu društava, temperaturu vazduha, unos nektara i ako su ti uslovi slabiji, u toj meri ćemo biti oprezniji pri dodavanju, i obratno.

Podnjače treba očistiti ako je to neophodno, sa leta se uklanjaju češljevi protiv štetočina, vade se prazni i loši ramovi.

Ukoliko je detaljan pregled ranije obavljen, sada se nastavlja sa podsticanjem razvoja društava. Jedna od najdelotvornijih mera je otklapanje meda na ramovima, najpre na onima sa leglom i onih koji su za pretapanje, pa zatim i na nekim drugim. Pri tome treba biti oprezan da se ne otklopi previše jer bi med mogao da curi i izazove grabež, ali ako je kristalisan, onda ta opasnost ne postoji. Podsticanje razvoja se može vršiti i okretanjem nastavaka za 180 stepeni, zatim okretanjem pojedinačnih ramova, zamenom mesta nastavaka, podmetanjem polunastavaka sa medom i dr. Za vreme hladnijih i kišnih dana jako je korisno dodatno prihranjivanje razređenim medom, šećernim sirupom, šećerno mednim testom.

Prisustvo pojilica na pčelinjaku je i dalje veoma važno, ali ćemo primetiti da pri obilnijem unosu nektara pčele ipak manje ići na vodu.

Ako se pri pregledu društava primeti varoa, preporučljivo je izvšiti tretman nekim pogodnim sredstvom (mravlja kiselina, timol i sl.). Pri pregledu ramova uvek se može otvoriti neka ćelija sa trutovskim leglom da se stekne uvid u eventualno prisustvo varoe.

Zbog dosta vlage u prethodnom periodu kao i krajem leta prošle godine, moglo bi se očekivati dobro cvetanje voća i bagrema ove godine, pa će o medenju verovatno najviše odlučivati samo vremenske prilike. Ako budu povoljne, prinosi nektara bi mogli da budu veoma dobri, pa bi pčelari trebalo da budu na to na vreme pripremljeni - da imaju dovoljno nastavaka za medišta, ramova, voštanih osnova. Takođe i skupljača za polen, a bilo bi dobro da naprave i prigodne sušače, ili da obezbede neki drugi način sušenja.

Jako je dobro i preporučljivo da se polenska paša iskoristi i za obezbeđivanje rezervnih ramova sa prerađenim polenom - pergom, za  rojeve koji će se kasnije formirati, kao i za kasniju pripremu društava za prezimljavanje, ali i za ljudsku upotrebu kao izvanredan apiterapetski proizvod. U te svrhe treba iz košnica gde ima najjačeg unosa polena izvaditi po jedan ram sa polenom i staviti u medišni nastavak jednog jakog društva, najsigurnije da bude iznad matične rešetke da bi pčele zalile pergu medom i poklopile voštanim poklopčićima.

Neki odgajivaći matica će ovogodišnji ciklus odgajivanja započeti još krajem ovog meseca a povoljna polenska paša se može iskoristiti i za proizvodnju matičnog mleča, mada glavni deo te proizvodnje se obavlja tek posle bagremove paše.

Pčelari čija društva imaju buran razvoj ne bi smeli da kasne sa dodavanjem medišnih nastavaka čim se primeti da za tim ima potrebe.

Šteta je da se snažna društva i dobra paša ne iskoriste, ako ne za neki značajniji unos meda, onda makar za veću izgradnju saća ili za dobijanje voska. Ako se u društvima primete rojevi matičnjaci, oni se mogu iskoristiti za formiranje novih rojeva ili sasvim malih nukleusa - oplodnjaka, sa na primer samo jednim ramom legla i jednim ramom meda, koji se do jeseni mogu razviti u normalna društva.

Ostali radovi  

Izrada ramova, žičenje i stavljanje voštanih osnova je hitan posao za one pčelare koji to ranije nisu pripremili. Takođe, treba pripremiti hranilice i šećer za prihranu ili obezbediti stariji med iz zaliha, što je jedina prava prirodna hrana pčela.

Pčelari koji žele da se upišu u registar poljoprivrednih domaćinstava (važi za Srbiju) mogu pravilnik o obrascu upisa da skinu sa sledeće stranice u pdf obliku: PRAVILNIK o obrascu zahteva za upis u registar polj. gazdinstava.pdf

Još uvek može da se vrši sadnja sadnica medonosnih biljaka.

Pčelari koji nameravaju da sele svoje košnice na razne paše treba da naprave plan selidbi. Sada u aprilu biće jako aktuelne paše uljane repice i perka, zatim mesta sa jakim voćnim pašama (velike plantaže), ili obilje samoniklog voća i drugog bilja - divlja trešnja, klen, žešlja, crnjuša i dr. Kod gajenih biljaka treba biti jako oprezan u vezi eventualnog tretmana hemikalijama kako bi se izbeglo stradanje pčela, pa je radi toga potrebno biti u kontaktu sa drugim pčelarima i lokalnim meštanima.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u aprilu prošle godine, možete se upoznati preko stranice april2008.