Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

APRIL  200

 

Stanje na pčelinjaku  

Posle toplih dana u februaru, imali smo dobrim delom neprijatan mart, sa pčelarskog stanovišta gledano. Kod ovako ranih početaka cvetanja voća kao ove godine, koje je poranilo oko 15 dana u odnosu na prosečno, često se dešava da se hladno vreme navrati i da pčele ne mogu da iskoriste voćnu pašu u punijoj meri, takođe da njihov razvoj bude zaustavljen. Ipak, pčele su mogle da iskoriste deo cvetanja a u krajevima gde ono počinje kasnije, uslovi da se iskoristi su bili nešto povoljniji. Hladan period je pomerio i cvetanje bagrema koje bi bilo jako ubrzano da je vreme bilo toplije. Ovako, možemo za sada dati samo vrlo grubu procenu da će bagrem najranije početi da cveta verovatno krajem aprila ili na samom početku maja, što je i dalje dosta rano.

Stanje društava je ovog proleća vrlo raznoliko, ide od vrlo slabih, koje je zahvatila nozemoza ili su oslabljena i varoom i koja tek tavore, do vrlo jakih društava, koja su npr. sredinom marta imala po 5-6 ramova legla.

Nezahvalno je davati procene, ali ova godina bi mogla biti jedna od izrazitijih za rojenje ali naravno samo za društva koja će biti vrlo jaka, ali u celini to možda neće biti tako masovna pojava zato što ima dosta i slabijih društava. Takođe, ćini se da će ove godine razlika cvetanja bagrema u nižim i višim predelima biti veća nego obično pa će to biti povoljno za selidbu. U svakom slučaju treba pratiti razvoj bagremovih pupoljaka i proceniti kakvi su konkretni uslovi na terenu - u slučaju vrlo toplog vremena krajem aprila to bi moglo da ubrza cvetanje bagrema i na većim visinama.

Još uvek se vrši zamena prezimelih pčela mladima tako da će neka društva još neko vreme da malo stagniraju sa brojem pčela ali će zato ako su zdrava ubrzo početi da vidno jačaju.  Snažna društva će pokazati burni razvoj.

Možda je ove godine nešto više gubitaka matica tokom zime, ali nema dovoljno podataka da bi se takav zaključak mogao ozbiljnije podržati.

Radovi na pčelinjaku

Obići pčelinjak i izvrštiti prolećni pregled ako to nije ranije urađeno, detaljnije pogledati stanje društava i intervenisati za sve što je potrebno. Najpre utvrditi da li je prisutna matica i ima li legla, pa u slučaju da nema, najbolje je odmah spojiti društvo sa nekim drugim na pčelinjaku, preko novinskog papira, pomalo izbušenog. Spajanje se može izvesti i prskanjem vodom sa dodatkom nekog ekstrata lekovitog i mirisnog bilja, a neki pčelari umesto toga dodaju malo rakije.

Savetuje se da se iz košnica što pre izvade stari, prazni i poluprazni ramovi, kao i ramovi sa nepravilno izgradjenim saćem - sada posle ovih zahlađenja povoljan je trenutak za to. Kasnije će pčele početi da u njih možda stavljaju i nešto nektara i polena pa će biti nezgodnije za uklanjanje.

Dobrim i jakim društvima se mogu dodavati ramovi sa voštanim satnim osnovama. Ako je unos nekatara nedovoljan (prestanak paše) neophodno je prihranjivanje. Sa dodavanjem saća ne treba ni požuriti ni kasniti - ako se primeti da gonji delovi saća, uz satonoše počinju da bele od novog voska onda je tretnutak da se osnove dodaju. Takođe, ako se pri podizanju ramova vidi da se pčele hvataju u grozdove. Oni pčelari koji su možda isuvise požurili sa dodavanjem ramova ili osnova u martu, sada treba pažljivo da pogledaju efekte svojih akcija. Ukoliko ih pčele nisu dobro zaposele ili izgradile, nikako ne treba dodavati nove ramove. Ako su možda neki umetnuti ramovi popunjeni nektarom i polenom umesto očekivanog zaleganja jaja, nove ramove treba dodati u sredinu klubeta a ako su dodati ramovi bez legla u sredini klubeta, treba ih staviti pored legla, isto važi i ako su samo malo zaleženi. Oko dodavanja ramova postoji nesaglasnost pčelara - jedni su protivnici dodavanja usred legla, drugi pobornici. Ali mislim da bi se kao opšra preporuka moglo reći da je bolje dodavati u sredinu ili u drugoj varijanti do zadnjeg rama sa leglom nego predvajati iza dodatog rama samo jedan ram sa leglom.

Pčelari koji imaju košnice sa plodištem iz više nastavaka (LR, Farar i sl.) će izvršiti zamenu mesta nastavcima, ako treba sada i još jednom pred bagrem. Naravno, sve to važi ako je društvo jako i zauzima više od jednog nastavka pčela - u suprotnom rotacija ima malog efekta osim podsticajnog prihvanjivanja ako se nastavak sa nešto meda spusti ispod.

Dobra mera podsticanja razvoja pčelinjeg društva je otklapanje meda, najpre iz saća uz leglo a posle i na ramovima sa strane legla. Neophodno je biti vrlo oprezan zbog mogućeg curenja i grabeži, pa otklapati srazmerno snazi društva a kod žičanih podnjača izbegavati otklapanje osim ako se stavi neka folija preko mreže. Prihrana sirupom ili još bolje razređenim medom je vrlo korisna ukoliko je paša slabija ili je prestala kao i u slučaju da je u košnici nedovoljno hrane. Smatra se da je prihrana retkim sirupom (npr. deo šećera, dva dela vode) dobar podsticaj da pčele više izleću i sakupljaju više polenovog praha.

Sada se mogu izvrštiti pripreme za odgajivanje matica a pri povoljnim vremenskim uslovima i ako se ima drugih uslova i potrebe, ono se može početi i pre cvetanja bagrema. Veliki unos polena je vrlo povoljan da se deo i sakupi i odvoji za potrebe pčelara i tržišta.

Dobro je steći uvid u to kolika je zaraženost varoom, u ovo doba to je moguće i otklapanjem trutovskog legla i posmatranjem larvi - da li u ćeliji ima i varoe. Najverovatnije je da neće biti potreban tretman, ali ako se varoa primeti na više mesta, može se iseći takvo trutovsko leglo. Ne treba ga bacati već dati živini da pojede, a u delu ovog sajta o apiterapiji može se pročitati i o njegovim lekovitim svojstvima i za čoveka

Ostali radovi  

Što pre pretopiti saće iz ramova iz košnica koje su stradale kao i onih koji su izvađeni iz košnica prilikom pregleda. Ako u njima ima malo meda, to saće se može iseći i dati pčelama preko hranilica, a može se i izgnječiti u mlakoj vodi i dodati sirupu koji se pravi za pčele.

I dalje se mogu saditi sadnice medonostnog drveća i šiblja a može se početi i sa setvom raznog medonosnog bilja ako postoje uslovi za to - zemljište, mašine za obradu i seme. Mogu se preporučiti facelija, uljana repica, heljda, razne deteline - najpre bela, smilja, esparzeta, zatim različite lekovite, začinske i medonosne biljke - počev od matičnjaka, žalfije, bosiljka, borača i dr.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u aprilu prošle godine, možete se upoznati preko stranice april2007.