Home

Index radova

 

 

E.K. Eskov, D.A. Lihin, V.I. Maslenikova, A.I. Toropcev, G.S. Jaroševič.

 

Akustički način otkrivanja krpelja varoe u zatvorenom leglu

 

 

Određivanje stepena zaraženosti pčelinjih društava varoom po broju krpelja otkrivenih na odraslim pčelama ne daje tačne rezultate. Krpelj se razmnožava u zatvorenom leglu, zato je neophodno uzimati u obzir broj parazita koji se nalaze na pčelama radilicama, trutovima a takođe i u zatvorenom leglu. U tom cilju, izrezuju se delovi saća sa zatvorenim ćelijama, otklapaju ćelije, udaljvaju lutke iz njih, posmatraju se i one, kao i ispražnjene ćelije. Po broju otkriveni krpelja u zatvorenim ćelijama određuje se zaraženost legla.

Neophodnost da se otvara veliki broj ćelija radi dijagnostikovanja zaraženosti diktira se  visokom varijabilnošću reprodukcije parazita tokom prolećno-letnjeg perioda i neravnomernošću njihovog lociranja u oblasti klubeta i u jednom istom saću. To je povezano sa sezonskom promenljivošću temperature unutar gnezda, čiji gradijente krpelji koriste kao jedno od sredstava orijentacije. Uporedo sa tim, njihovo lociranje u gnezdu i aktivnost razmnožavanja u mnogome zavisi od ukupnog broja (zaraženosti). Posebno pri njenoj maloj vrednosti (0,5-2%), krpelji daju  prednost razmnožavanju u zonama sa temperaturom od 33,2-35,5 °C. Povećanje zaraženosti prati širenje prostora gnezda, koje oni koriste za razmnožavanje, pri tome slabi zadržavajući uticaj temperature. Zato se pri 20-30% -tnoj zaraženosti jedinke radi razmnožavanja uvlače u ćelije saća centralne i periferijskih zona gnezda, gde se temperatura može razlikovati za više od 3° (od 32,5 do 35,7°).

Od temperature koja se menja u različitim oblastima gnezda u zavisnosti od spoljašnje, broja pčela i količine legla, zavisi strategija razmnožavanja parazita. Relativno niska temperatura (32,5-33°) u predelu gnezda gde se nalazi leglo, stimuliše jedinke varoe koje se spremaju za razmožavanje, da po jedna ulaze u ćelije legla. Viša temperatura (od 34° i više) izaziva da u jednu ćeliju legla ulazi dva i više krpelja. Na taj način se smanjuje verovatnoća sparivanja u bliskom srodstvu, povećava se dijapazon nasledne promenljivosti krpelja, što odgovara povećanju inteziteta zaraženosti društva varoom.

U faktore koji otežavaju određivanje zaraženosti pčelinjeg legla spada sezonska promenljivost aktivnosti razmnožavanja krpelja u njemu. U centralnoj zoni evropskog dela rusije paraziti se sa najvećom aktivnošću razmnožavaju u ćelijama sa pčelinjim leglom dva puta: krajem proleća i početkom jeseni. U letnje vreme u odnosu na te periode taj pokazatelj se smanjuje približno dvostruko. Na taj način, relativno mali broj krpelja u zatvorenom leglu u letnjim mesecima ne može da govori o niskoj zaraženosti pčelinjeg društva varoom.

Značajno smanjenje rada na otklapanju velikog broja zatvorenih ćelija, očuvanje pčela koje se razvijaju od naprasnog uništenja i povećanje tačnosti određivanja zaraženosti legla, omogućeno je primenom akustičkog metoda dijagnostike varoe. Suština metoda je u registrovanju vibracija saća, koje nastaju pri kretanju krpelja. Na saće sa zatvorenim leglom se pričršćuje vibracioni davač, spojen sa ulazom niskofrekventnog pojačavača električnih impulsa, na koji se priključuju slušalice (elektromagnetne ili piezoelektrične). Korišćenje zvučnika nije dopustivo, jer zvukovi koji oni proizvode sekundarno uzrokuju vibraciju saća, što ometa otkrivanje krpelja.

Da i se smanjio uticaj bočnih zvučnih smetnji koje saće prima, svrsishodno je saće stavljati u praznu  košnicu ili sanduk, dimenzija dovoljnih za smeštaj jednog ili nekoliko ramova. Pri takvom postupku ispitivano leglo je zaštićeno od hlađenja.

Vibracija saća koje generišu krpelji u periodu njihovog kretanja u ćeliji predstavlja pojedinačne impulse dužine 0,2-0,8 sekundi. Svaki od njih uključuje u sebe od 3 do 17 prigušenih oscilacija. Kada se u zatvorenim ćelijama nalazi 2-3 krpelja, impulsi koji oni generišu su sa frekvencijom 0,2-2,1 Hz. Intervali između impulsa variraju od 0,1 do 1,6 sekundi. Sa povećanjem broja krpelja u ćelijama saća, frekvencija impulsa raste.

Amplituda vibracija saća koju generišu krpelji, znatno se menja u zavisnosti od njihovog položaja u ćeliji. Pri prelazu krpelja sa lutke pčele na zid ćelije intezitet vibracija saća raste 3-5 puta. Približno isti intezitet imaju vibracije koje generišu lutke pčela. Ali one se po vremenskoj strukturi razlikuju od vibracija koje generišu krpelji.

U odnosu na intezitet vibracija saća koje generišu krpelji, približno dva reda niže od toga su vibracije pod dejstvom vazdušnih strujanja i zvukova koji generišu pčele koje ventiliraju gnezdo, a takođe i zvukova koji se stvaraju pri kretanju pčela (kretanje, čišćenje larvi i sl.).

Dakle, po vibracijama koje generišu krpelji, koji se nalaze u zatvorenim ćelijama, moguće je odrediti stepen zaraženosti legla tim parazitom.

 

 

"Pčelovodstvo" 4/2003.

Prevod Predrag Cvetković