Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković

  

MAJ 2002.

 

STANJE PČELINJIH DRUŠTAVA

I dalje je primetna velika razlika u snazi i pripremljenosti pčelinjih društava za iskorišćavanje glavne paše. Snažna društva krajem aprila u LR košnicama imaju skoro puna 2 nastavka pčela, pa i više, a u DB košnicama puno plodište i delom su prešla u medišni nastavak. Imaju oko 7-8 ramova legla, pojedina i više, ali takvih društava nije procentualno mnogo na pčelinjacima.

Pčelari koji nisu prihranjivali proletos, a koji su ostavili male rezerve hrane jesenas, susreću se sa time da im pojedina društva imaju veoma malo hrane, da su čak na kritičnim količinama. Naprotiv, društva sa većim zalihama hrane, i ona koja su potpomognuta hranom za vreme promenljivog proleća, uspela su da bolje iskoriste voćnu pašu uprkos lošim vremenskim uslovima. Ona imaju po nekoliko ramova sa lepim mednim vencima iznad legla, kao i saće sa strane legla ispunjeno medom i sa dosta polena. Takođe, kod DB košnica, snažna društva su ponegde donela nešto meda od voćne i drugih prolećnih paša.

Društva koja su bila obolela od nozemoze, ili su bila bez hrane, do sada su ili stradala ili su tavorila, vrlo slaba.

 

FENOLOGIJA

Voćna paša je zbog hladnog i kišnog aprila dosta dugo trajala, a to se odnosi i na pašu maslačka. U brdovitim predelima te dve paše će se osećati još možda krajem aprila i na samom početku maja. Cvetanje perka i uljane repice je takođe nešto produženo.

Bagrem je na žalost i ove godine jako oštećen od mrazeva, a to se najviše odnosi na nizijske predele u kojima je vegetacija ranije krenula, kao i na brdske, okrenute suncu. Zbog zahlađenja bagrem je vrlo dugo zadržao cvetni pupoljak dužine oko 1cm, koji je posle mrazeva stradao. Međutim, ima lokacija ili ponegde samo - mikrolokacija, na kojima je ipak ostao neoštećen, kojih je malo. Tako već saznajemo da je oko 20. aprila procvetao bagrem u Beogradu, a krajem aprila i na samom početku maja procvetaće i druga neoštećena stabla bagrema u nižim predelima. S obzirom na postojanje više prirodnih varijeteta bagrema kod nas, ima stabala bagrema u niziji koja nisu oštećena od mraza a koja će cvetati nešto kasnije, oko 5-10 maja. U brdovitim krajevima, bagrem će cvetati oko 10. maja ili nešto kasnije, ukoliko nije oštećen.

Posle bagrema, u krajevima pored reka, močvara, javlja se dobra paša sa bagremca-amorfe. U brdovitim krajevima početkom maja očekuje se paša pitome maline.

  

RADOVI PČELARA

 Vršimo pripreme za bagremovu ili neku drugu glavnu pašu. Kod LR košnica, rotiraju se nastavci, nastavak sa više meda i legla stavlja na podnjaču a onaj sa manje, iznad, i tu vadimo eventualno loše saće a dodajemo satne osnove.

Kod DB košnica društva kojima ne nedostaje mnogo da bi imala po oko 8 ramova legla, dodajemo te ramove iz pomoćnih društava ili nukleusa.

Kod AŽ košnica snažna društva su ispunila plodište i potrebno im je omogućiti da pređu u medišni nastavak. Neki pčelari rade prevešavanje ramova sa leglom u medište, iznad matične rešetke, a dole dodaju satne osnove što je dobra mera za  predupređenja ulaska društva u rojevi nagon. Društva koja su dobra ali još ne ispunjavaju puno plodište možemo pojačati ramom sa leglom (sa ili bez pčela) iz pomoćnih društava ili nukleusa.

 

Prilikom pojačavanja društava u bilo kojim košnicama, voditi računa da se ne dodaju ramovi sa leglom bez pčela onim društvima koji ih ne mogu pokriti pčelama, koja nemaju dovoljno pčela, jer time činimo dvostruku štetu, što će se leglo prehladiti, a uzalud smo slabili nukleuse. Kada se dodaje ram sa leglom i pčelama, to se može činiti po lepom vremenu prskanjem vodom sa malo rakije ili ekstrakta nane i sl. Možemo postupiti i tako da ispred košnice koju pojačavamo stavimo široku priletnu dasku do zemlje na koju stresemo ram sa leglom, a ram zatim dodamo u košnicu. Stare pčele će odleteti sa daske u svoju košnicu a mlade će ući u novu košnicu.

Kraj aprila ili početak maja je krajnje vreme za spajanje društava radi boljeg korišćenja bagremove paše. Matica iz slabijeg društva se odvoji u posebnu košnicu sa malo pčela i legla, a ostatak spoji preko novine ili zamreženog rama.

Pčelari mogu pokušati da i svoje nukleuse iskoriste u paši tako što će ih smestiti u zajedničku košnicu, jedan do drugog, odvojene pregradama, sa odvojenim poletaljkama i letima. Kada se malo organizuju i prilagode, stavlja im se zajedničko medište preko matične rešetke koja pokriva celu košnicu.

Napominjemo da ako pčelar po prviput pokušava da sprovede neki postupak, može se preporučiti da to ne čIni sa svim košnicama, već samo sa po nekim i da pažljivo posmatra rezultat.

Kada paša počne ili po potrebi i ranije, stavljamo medišne nastavke. Nove nastavke najbolje je podbacati ispod već ispunjenih nektarom.

 

Sakupljanje polena

Samo period intenzivnog unosa nektara nije pogodan za postavljanje skupljača polena i sakupljanje, a vreme slabijih nektarskih paša dobro je iskoristiti za sakupljanje polena ili eventualno dobijanje prerađenog polena - perge. To je pogotovu važno u krajevima gde se ne može očekivati ozbiljniji unos bagremove paše zbog izmrzavanja.

 

Ostali radovi

Ova sezona je veoma specifična i pčelari nemaju drugog izlaza već da joj se prilagode. Kišni april, i moguće kiše u maju mogle bi pogodovati medenju bagrema u krajevima gde nije promrzao. Pčelari koji žele da uvećaju broj svojih društava ili nadoknade gubitke, potrebno je da to što pre učine kako bi rojevi, ali i podeljena društva mogli da se razviju i spreme za zimu. Ukoliko se odluče na prodaju rojeva, pčelari bi takođe trebali da se za to unapred pripreme. Za sve te rojeve su neophodne matice, pa je neophodno planiranje njihovog odgajivanja. Ako se društvima ostavlja da ih sami odgaje, to u svakom slučaju treba činiti kod zdravih i jakih zajednica i što pre, u maju ili junu.

 

Zbog izmrzavanja bagrema, mnogi pčelari će se ove godine odlučiti na selidbu, bilo na drugu bagremovu pašu ili na livadu. Pored nužnosti pribavljanja zdravstvenih uverenja i bileta za prevoz pčela od veterinarskog inspektora, pčelare upućujemo da obavezno kontaktiraju sa pčelarima sa tih područja na koja žele da sele, a takođe i sa njihovim pčelarskim udruženjima. Time će izbeći moguće teškoće ili čak neprijatnosti, a drugo, izbeći će gusto naseljavanje poejdinih područja, što je nepovoljno kako na prinose u paši, tako i zbog mogućnosti pojave grabeži ili širenja bolesti. Pčelari bi trebalo da se podsete mišljenja da najčešće bolje medi tamo gde je zabačenije, gde su možda i lošiji putevi.

 

Zdravstveno stanje

S obzirom na prisustvo bolesti legla na pčelinjacima širom zemlje, svaki pregled legla iskoristiti za kontrolu bolesti. Sumnjive su ćelije sa zatvorenim leglom sa potamnelim i probušenim poklopcima, pogotovu one koje su kada ih otklopimo iznutra naizgled prazne ili se u njima nalazi smeđe-siva masa koja se razvlači.

Formiranje rojeva ili obezmatičenje društava iskoristiti za tretiranje protiv varoe, nekim od sredstava koji ne zagađuju med i vosak. Vršiti kontrolu broja varoa u zatvorenom trutovskom leglu i u slučaju invazije varoe hitno reagovati.

Dobro je i namerno formirati društva bez legla, ili privremene rojeve bez matice, sa leglom iz koga se legu pčele, da bi se efikasno tretirali protiv varoe.

 

Povratak na početak