Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

SEPTEMBAR 2019

Stanje na pčelinjaku

Posle suvog leta, ulazimo u sušnu i vrlo toplu jesen. Ipak izgleda da to nije uticalo na povećano i produženo zaleganje matica jer je vidno da se u mnogim košnicama leglo postepeno smanjuje. To treba da se smatra za povoljno jer je bolje da pčele uđu u period mirovanja, bez negovanja legla i da se što manje iscrpljuju tim poslovima.

U krajevima gde je krajem leta bilo neke pčelinje paše, pčelinja društva su sada vidno jača i u boljem stanju nego tamo gde nije bilo makar bolje podsticajne paše.

Izgleda da su visoke temperature tokom leta imale uticaj na varou pa se čini da je zaraženost manja nego obično. Na drugoj strani, proleće je bilo kišno i prohladno, što je pak pogodno za razvoj varoe, a takođe, zbog jakog rojevnog nagona, u košnicama je bilo dosta trutovskog legla, što takođe utiče na povećanje zaraženosti. Ipak, još jedan faktor zajedno sa visokim temperaturama je imao negativan uticaj na zaraženost varoom, a to je masovno rojenje, što je vodilo u prekid ciklusa negovanja legla. Tako da je na kraju kombinacija povoljnih i nepovoljnih faktora na razvoj varoe verovatno imala za posledicu da varoa ipak nije primećivana u košnicama u nekom zabrinjavajućem stepenu.

Radovi na pčelinjaku

Pčelari koji ranije nisu obavili tretman protiv varoe trebalo bi da to sada urade.

Takođe, pčelari koji nisu izvršili pregled pčelinjih društava pred zimovanje trebalo bi da sada urade taj pregled, naravno ako smatraju da je to potrebno.

Iskusni pčelari, koji su tokom leta povremeno radili sa košnicama u smislu otvaranja, dodavanja ramova, praćenja stanja matice i dr. verovatno da i ne moraju uopšte ni da rade taj pregled ako smatraju da su stekli dovoljan uvid da su pčelinja društva spremna da tako uđu u zimu, uz eventualno prihranjivanje.

Pregled može da bude koristan da se eventualno ujednači stanje društava po pitanju količine hrane. Smatramo da ne bi trebalo dopuštati da u nekim košnicama bude na primer obilje meda i da se ne prihranjuju a druge da se ostavljaju bez prirodnog meda i da moraju da se obilno hrane. Doduše, može da se razume da neki pčelari imaju drugačija shvatanja i prioritete, a ovde se iznosi stav da bi ipak bilo dobro da se svim pčelinjim društvima da kakav takav osnov za što bolje zimovanje i dalji razvoj. To znači da i u pogledu kvaliteta ramova, ako se na primer desi da neko društvo iz nekog razloga ima posebno loše saće, takvom društvu treba dati bar 2 bolja rama iz drugih košnica. Kod LR košnica takvo potpomaganje je lakše izvodljivo naravno ako se radi sa plodištem u dva nastavka. Pčelari koji rade sa plodištem samo u jednom nastavku neće imati tako veliki izbor ramova, mada naravno i tada je moguće uzeti na primer samo po jedan ram iz poneke košnice i staviti tamo gde je potrebno. Tu se dakle misli i na ramove sa medom, kao i ramove sa polenom ili ramove sa lepim saćem pogodne za razvoj legla na proleće. Dakle, o tom ranom prolećnom razvoju treba misliti dosta ranije, najbolje već od jula meseca a ovo što sada savetujemo treba da se smatra samo za korekciju eventualnih ranijih propusta.

Zbog velikih vrućina a lošeg kvaliteta satnih osnova i nepravilnog žičenja ramova dešavalo se da se saće na nekim ramovima sroza i tako veoma ošteti da bude praktično neupotrebljivo. Ako ima takvih slučajeva, takvo saće je najbolje staviti na kraj košnice ili eventualno podići u neki nastavak koji bi se stavio na plodište i koji bi bio pregrađen plastičnom folijom koja je malo smaknuta nazad da pčele mogu da prolaze. U takve nastavke mogu da se stavljaju i drugi ramovi sa lošim saćem, kojih želimo da se oslobodimo.

Toplo vreme je pogodno da se dopune rezerve hrane u košnicama i pčele pripreme za zimovanje. Tako pčelari koji nisu do sada stigli da dovoljno prihrane pčelinja društva, sada to još uvek mogu da nadoknade. Iako bi se očekivalo da zbog katastrofalno loše pčelarske sezone pčelinja društva moraju mnogo da se prihranjuju, u mnogo krajeva je bilo neke bolje podsticajne paše (delom i medljike) tokom leta, pa su pčele ipak napravile neke zalihe. Tako da su neki pčelari bili i iznenađeni time što su videli da možda moraju da dodaju sirup manje nego prethodne godine.

U opisu radova za prethodne mesece napominjano je da je ove godine znatno veći broj društava koja su ostala bez matice ili sa maticama koje nepravilno nose. Ako se posumnja da sa nekim društvom nešto nije u redu, tu košnicu treba otvoriti i pogledati. Ako nema maticu a proceni se da bi moglo da uđe u zimovanje, možemo mu dodati maticu, kupljenu ili iz nekog nukleusa. Ako se proceni da je isuviše slabo ili nemamo rezervnu maticu, najbolje ga je rasformirati, ramove razdeliti drugim košnicama ili spojiti preko novine sa nekom drugom košnicom.

Zbog toplih dana a svežijih noći dešava se da osice u većoj meri ulaze u košnice pa treba postavljati lovilice. Takođe, primećuje se i povećaj broj slučajeva grabeži na pčelinjacima, da društva budu potpuno opljačkana. Zbog toga je najbolje jako suziti leta na košnicama gde su društva slabija i rasformirati sve kritične pčelinje zajednice.

Ako pčelar želi da zameni neke stare košnice to je najbolje raditi ranije u sezoni ali u krajnjem slučaju to može i sada da se uradi, ukoliko se ne stigne onda se ostavlja za narednu godinu.

Ostali radovi

U opisu poslova za avgust savetovano je da pčelari koji žele da seju perko to urade u avgustu, međutim zbog suše, to je u dosta slučajeva bilo otežano. Zato treba nastojati da se setva obavi sada početkom septembra kako bi perko nikao već tokom jeseni.

Sada se, po suvom i toplom vremenu mogu farbati košnice na samom pčelinjaku.

Lepo vreme treba iskoristiti za uređenje pčelinjaka i pčelarske kuće, kao i slaganje medišnih nastavaka u magacine.