Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

SEPTEMBAR 2016

Stanje na pčelinjaku

Posle potpunog izostanka prinosa sa glavne, bagremove paše i prihranjivanja pčelinjih društava tokom leta da bi se obezbedile kakve-takve rezerve, pčelari su u dosta slučajeva krajem leta mogl da budu iznenađeni pri otvaranju košnica i da vide da zaliha hrane ima više od onog što su očekivali. Vlaga u zemljištu i pogodne vremenske prilike su učinile svoje pa su razne vrste detelelina i korovshih biljaka lepo medile, što je pčelama predstavljalo dobru pašu.

Čini se da razvoj legla nije svuda bio naročito veliki i da društva ulaze u jesen sa manje pčela nego obično. Ove sezone najezda varoe srećom nije masovno zahvatila sve krajeve i sve pčelinjake, pa ako su pčelari na vreme reagovali tretiranjem pčela, ne bi trebalo da je bilo gubitaka. Ipak, na nekim pčelinjacima je bilo stradanja društava još sada, krajem leta i početkom jeseni. Dolazilo je do ubrzanog znatnog slabljenja društava, što je na kraju dovodilo do propadanja. Razlog je verovatno bila varoa sa virusima, na tim pčelinjacima su se mogle videti oštećene mlade pčele, bez krila.

Još jedna karakteristika ove sezone je što je na tržište dospela velika količina uvezenih satnih osnova vrlo problematičnog kvaliteta i to se odmah odrazilo u košnicama: pčele su takve osnove vrlo slabo nadograđivale i najčešće su ih potpuno ignorisale. Čak nije moglo da se primeti uobičajeno grickanje osnova oko žice kojim se ramovi žiče, što pčele inače čine ako se osnove dodaju kada nema dobrih uslova za gradnju saća. Sve to ukazuje na jedan problem u pčelarstvu koji je i ranije postojao - falsifikacija voska i satnih osnova, ali čini se da sada dolazi do vrhunca.

Radovi na pčelinjaku

Ukoliko na košnicama još stoje medišni nastavci, sada ih treba skinuti i staviti u skladišta. Ako se primeti da u nekim košnicama, iz bilo kog razloga nema dovoljno hrane za zimu, sada treba intezivno hraniti da bi pčele napravile rezerve. Dobro je u šećerni sirup dodavati i med, kako bi pčele dobile malo bolju hranu.

Ako u košnicama ima ramova sa nedovoljno izgrađenim osnovama, njih treba izvaditi. U slučaju da na njima ima legla, onda se spuštaju u donji nastavak kod LR, Farar ili drugih košnica nastavljača. Isto tako ako ima meda ili polena. Treba nastojati da se obezbedi oko 1,5kg hrane ili i više, po ramu koji je zaposednut pčelama i koji će da bude deo zimskog klubeta.

Tretman protiv varoe treba spovesti što pre ukoliko nije učinjen ranije, a pogotovo ako je na pčelinjaku ili okolnim pčelinjacima primećena varoa.

S obzirom da je letos bilo mnogo kišnih i hladnih dana, oplodnja matica nije najbolje tekla i može da se desi da veći procenat društava bude bez matice, što treba sada prokontrolisati. U slučaju da se takva društva pronađu, najbolje ih je spojiti sa nekim drugim, dobrim društvom.

Čini se da je ove godine, posebno u drugom delu, bilo više slučajeva tihe grabeži nego obično, pa je skoro na svakom pčelinjaku, pogotovo većem, moglo da se primeti da je poneko društvo ostalo potpuno bez hrane. Ukoliko je proces grabeži završen, takvom društvu treba suziti leta i dodati ramove sa medom iz drugih košnica i uz to, dodatno ga hraniti. Ukoliko grabež nije prestala, trebalo bi pokušati neki vid zaštite društva - radikalno sužavanje leta i eventualno postavljanje nekih grana sa liščem blizu leta, kako bi malo bila maskirana. Ostavlja se sasvim malo leto, oko 1cm i suženo po visini na 6mm. Idealno bi bilo da to bude gornje leto, jer tamo pčele bolje brane košnicu, pogotovo pri nižim temperaturama kada su u čvršćem klubetu. Ukoliko grabež ne može da se na taj način zaustavi, najbolje je preseliti košnicu negde dalje, 3-4km i dalje, gde bi se obavilo hranjenje.

Postavljati lovilice za osice i stršljenove. I dalje treba održavati vodu na pčelinjaku.

Ostali radovi

Sada se mogu pregledati medišni nastavci u skladištima, eventualno skidati propolis i izvršiti selekcija ramova koji se ostavljaju. One u kojima je bilo legla ili polenovog praha treba ili pretopiti ili čuvati posebno, a mogu se i čuvati ispod plodišnih nastavaka, kod košnica nastavljača.

Zbog pomenutog problema sa kvalitetom satnih osnova, trebalo bi da pčelari budu veoma obazrivi pri kupovini i nabavci i da se ne povode za tim ako prodavci nude niske cene. Naravno, ni visoke cene nisu garancija kvaliteta, pa sada dolazimo u situaciju da cena osnova više i neće predstavljati toliki problem već mogućnost da se uopšte negde kupe kvalitetne osnove od prirodnog voska.

Vosak dobijen od pretopljenih loših satnih osnova ne bi trebalo mešati sa prirodnim voskom, niti pokušavati da se zameni za satne osnove, da se ne bi dalje nastavljao ciklus širenja falsifikovanog voska. Može se iskoristiti za druge, nepčelarske svrhe, npr. za sveće ili za razne impregnacije, pa eventualno i za impregnaciju nečeg u pčelarstvu.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u septembru prošle godine, možete se upoznati preko stranice septembar2015.