Home

[Međunarodne vesti]

Rezolucija sekcije za pčelarstvo naučnog zasedanja Ruske akademiije poljoprivrednih nauka (RASHN)

 

23-25. jula 2001. u Ruskoj akademiji poljoprivrednih nauka održavalo se zasedanje “Strategija razvoja stočarstva Rusije - XXI vek”. U okviru njega radila je sekcija za pčelarstvo i gajenje svilene bube pod rukovodstvom direktora NII instiruta pčelarstva N.I Krivcova i direktora Republičke naučno-istraživačke stanice za svilenu bubu V.V. Bogoslovskog. Na kraju zasedanja doneta je rezolucija. Referate objavljujemo u ovom broju. (Pčelovodstvo 7/2001. prim.prev.)

 

Rusija ulazi u prvih pet zemalja sa razvijenim pčelarstvom i zauzima drugo mesto u svetu po broju pčelinjih društava. Ipak, poslednjih godina primećuju se određene negativne tendencije. Tako, u periodu od 1993-1998 godine broj pčelinjih društava se smanjio za više od 25% (od 4,7 na 3,5 miliona), i taj proces se nastavlja. Proizvodnja meda za tržište prehrambene robe u toku poslednjih deset godina zadržava se na nivou oko 50 hiljada tona godišnje, pre svega na račun privatnog sektora. Od 1991-1999. udeo pčelinjih društava na pčelinjacima na okućnicama porastao je sa 65 na 83% a proizvodnja meda na njima - od 70 na 88%.

U sadašnje vreme pčelarstvom se bavi oko 5 hiljada gazdinstava i približno 300 hiljada pčelara-amatera, farmera i kooperanata. U početku 2000 godine u svim kategorijama gazdinstava Ruske federacije evidentirano je 3.457,5 hiljada (odnosno 3,4575 miliona prim.prev.) pčelinjih društava od kojih 83% pripada pčelarima amaterima, oko 15% se nalazi u društvenom sektoru i 2% u seoskim i farmerskim gazdinstvima.

1999. godine je dobijeno 51 hiljada tona meda, 2085 tona voska, oko 50 tona propolisa, proizvedena je izvesna količina matičnog mleča i polenovog praha. Srednja godišnja upotreba meda u Rusiji ne prelazi 350-400 grama po stanovniku, a u razvijenim zemljama je 2-3 kg, tj. približno više od 7 puta. Resursi meda Ruske federacije se procenjuju na 3-4 miliona tona, što omogućava da se broj pčelinjih društava dovede do 10 miliona.

Na površini većoj od 9 miliona hektara gaji se 150 vrsta entomofilnih kultura, ipak dobitak na račun njihovog oprašivanja od strane pčela, ni na koji način se  ne odražava na ekonomiku pčelarstva. A radi kvalitetnog oprašivanja tih biljaka po minimalnim normama potrebno je oko 7 miliona pčelinjih društava (2 puta više nego što ima). Strategija razvoja pčelarstva u bližoj perspektivi je u potpunijem obezbeđenju stanovništva medom i drugim proizvodima, radi čega je neophodno:

- povećati brojnost pčelinjih društava, dovodeći ih do 2010 g. na 7 miliona;

- intenzivirati poslove na selekciji u pčelarstvu, koji su usmereni na povećanje produktivnosti, otpornost pri zimovanju i otpornost na bolesti pčela;

- usavršavati organizaciono-tehnološke postupke rada sa pčelinjim društima, koji pomažu povećanje produktivnosti radnika na pčelinjacima i snižavanje troškova pčelarske proizvodnje;

- pojačati državnu podršku pčelarskim organizacijama i farmama koje se bave selekcijom na račun diferenciranih dotacija;

- usavršavati funkcije državnih organa upravljanja granom;

 

Učesnici sekcije pčelarstva naučnog zasedanja Ruske akademije poljoprivrednih nauka RASHN “Strategija razvitka stočarstva Rusije - XXI vek” ustanovili su sledeće:

 

1. Podržati politiku i strategiju Ruske akademije poljoprivrednih nauka u rešavanju problema razvoja i zakonodavstva u oblasti pojloprivrede.

2. Smatrati da su među glavnim pravcima za izlaz pčelarstva iz sadašnjeg položaja sledeći: 1. očuvanje rasnih genetskih resursa pčelarstva, uključujući očuvanje genetskog fonda kvalitetnih društava i populacija, njihovo poboljšanje selekcijom i njihovu reprodukciju, stvaranje službe za selekciju na nivou države; 2. formiranje veterinarsko-sanitarne službe pčelarstva, koja se oslanja na organe državnih službi i stručnjake, specijaliste dijagnostike, profilaktike i lečenja bolesti pčela; 3. povećanje nivoa agrozootehničkog opsluživanja pčelarstva (držanje, gajenje i iskorišćavanje pčelinjih društava) i osvajanje proizvodnje domaćih i stranih dostignuća nauke i napredne prakse; širenje spektra poizvodnje na osnovu kompleksnog korišćenja pčelinjih društava; 4. osvajanje složenije prerade proizvoda pčelarstva, uz eliminisanje posrednika; usavršavanje sistema i izrada pouzdanih metoda standardizacije i sertifikacije postojeće proizvodnje radi stabilnog osvajanja tržišta; 5. osvajanje u dostupnoj meri, prirodnih i poboljšavanje kultivisanih resursa nektara, čije zalihe u sledećih 10 godina dozvoljavaju dovođenje broja pčelinjih društava do 7 miliona, a proizvodnju meda do 133 hiljada tona; uvođenje plaćanja nadoknade pri korišćenju pčela posebno na teško-oprašivim, ranocvetajućim i kulturama u plastenicima i staklenicima; 6. ustanoviti sisteme upravljanja pčelarstvom računajući formirane (“Pčeloprom”) i ponovo organizovane strukture; razrada metodičkih predpostavki i ukazivanje pravne pomoći pčelarima u organizaciji različItih oblika kooperacije (proizvodna, snabdevačko-prodajna, kreditna, građevinska itd.); 7. naučno tehničko obezbeđenje pčelarstva u oblasti selekcije, veterinarske medicine, tehnološke politike itd; 8. priprema specijalista svih nivoa za pčelarstvo (viša kvalifikacija - 25-40 hiljada stručnjaka godišnje, visoka (vuz) - 500, srednjih škola - 1200-1500, SPTU - oko 20 hiljada godišnje) i uspostavljanje sistema informacionog obsluživanja grane.

3. U cilju osvajanja naprednih tehnologija proizvodnje i prerade pčelarske proizvodnje neophodno je:

- tehnički obnoviti fabrike za izradu košnica, pčelarskog inventara i opreme, preduzeća za preradu voska. Modernizovati akcionarska društva u gradovima Sterlitamak i Tananrog. Organizovatiu njima proizvodnju kompletne opreme za razlčitu produktivnost za voštenje ramova, otklapanje saća i vrcanje meda, njegovu dalju preradu i pakovanje u uslovima pčelinjaka, briketiranje propolisa, a takođe proizvodnju različitih vrsta plastične ambalaže za vrcan med i med u saću;

- obzbediti rekonstrukciju i izgradnju firmi za izradu proizvoda koji odgovaraju standardu i koji su konkurentni odgovarajućim stranim proizvodima;

- razraditi i staviti u proizvodnju nove proizvode za pčelarstvo (topionike za vosak, prese za vosak, paviljone, opremu za lečenje pčela, regulisanje mikroklime u zimovnicima različitih tipova i veličine);

- organizovati proizvodnju najmanje 50 hiljada visokokvalitetnih košnica godišnje tehnologijom obrade drveta koja obezbeđuje znatno povećanje vremena njihove eksploatacije;

- ubrzati razradu novih i usavršavanje postojećih oblika (primeraka) pčelarskog inventara i opreme, uvođenje sistema mašina za složenu mehanizaciju kod teških procesa;

4. Prioritet ciljeva naučnoistraživačkog rada, koji obezbeđuje naučni progres u pčelarstvu predstavlja:

u oblasti selekcije pčela:

- razrada metoda korišćenja genetskog potencijala rejonizovanih vrsta itd.;

- usavršavanje metoda odgajivanja visokokvalitetnih matica i njihovog instrumentalnog osemenjavanja pri dobijanju kvalitetnog rasnog materijala;

- ustanovljenje banki sperme trutova radi očuvanja kvalitetnog genetskog fonda;

- razrada imuno-genetskih i biotehnoloških metoda za korišćenje u selekcionom radu sa pčelama;

- otkrivanje mogućnosti primene metoda genetskog inženjeringa u pčelarstvu;

- ustanovljavanje službe za selekciju u pčelarstava Rusije

u oblasti veterinarske medicine:

- razrada integrisanih sistema i tehnologija veterinarsko-sanitarnog i zoohigijenskog opsluživanja pčelarstva u gazdinstvima sa različitim oblikom vlasništva i imajući u vidu regionalne osobenosti;

- traženje novih efektivnijih sredstava i metoda dezinfekcije

- usavršavanje metoda ocene zaštite i veterinarsko-sanitarnog stanja prehrambenih proizvoda dobijenih od pčela, izučavanje pitanja zagađivanja objekata veterinarskog nadzora nad toksičnim materijama;

- razradu kompleksa zootehničkih postupaka bez lekova i metoda profilaktike sa malim troškovima i lečenja bolesti i saniranja trovanja pčela alternativnim sredstvima;

- ustanovljavanje veterinarske službe pčelarstva Rusije

u oblasti držanja, gajenja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda:

- razrada naučno zasnovanih postupaka optimizacije zimovanja, izbalansiranog hranjenja, prolećnog razvitka i efikasnog korišćenja pčela na paši i oprašivanju poljoprivrednih kultura;

- razrada novih i usavršavanje postojećih tehnologija proizvodnje meda, voska, polenovog praha, matičnog mleča, propolisa, homogenata trutovskog legla itd, njihove prerade u uslovima pčelinjaka i u industrijskim uslovima;

- razradu i postavljanje u proizvodnju tehničkih sredstava koja obazbeđuju u uslovima pčelinjaka dopunsku proizvodnju (pri preradi saća, dobijanja propolisa, polenovog praha), a takođe briketiranje propolisa, konzervaciju polena i matičnog mleča;

- utvrđivanje recepata i NTD novih prehrambenih proizvoda na osnovu BAPP radi primene u dijetologiji i apiterapiji;

- razrada mera za obezbeđenje stabilnog razvitka pčelarstva kao grane, koja se nalazi u apsolutnoj zavisnosti od prirodno-klimatskih, medonosnih i ekoloških uslova, računajući potrebu poljoprivrede za oprašivanjem entomofilnih kultura od strane pčela

- poboljšanje medonosne baze pčelarstva i povećanje efikasnosti korišćenja pčela na oprašivanju entomofilnih poljoprivrednih kultura. 

 

N.I.Krivcov,

predsednik zasedanja sekcije pčelarstva

 i gajenja svilene bube naučnog zasedanja

 Ruske akademije poljoprivrednih nauka,

član - korespodent RASHN

 V.I. Lebedev,

 sekretar zasedanja, doktor poljoprivrednih nauka, profesor

 

(Pčelovodstvo 7/2001), prevod Predrag Cvetković

 

Povratak na početak