Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

OKTOBAR 2014

 

Stanje na pčelinjaku  

Približavamo se kraju aktivne sezone. U košnicama je sve manje legla, u nekima je već ranije prestalo negovanje legla i eventualno ima samo zatvorenog legla. Zimske zalihe hrane su spremljene - u krajevima gde je bilo neke paše (kasni bagrem u višim predelima, livadska paša, suncokret) pčele imaju neke rezerve i prirodnog meda, dok u drugim krajevima zalihe su gotovo sasvim na prerađenom sećernom sirupu.

Varoa je pokazala svoje prisustvo u košnicama, ali dosta neujednačeno. Mogla su se videti skoro kompletna stradanja nekih malih pčelinjaka (5-6 košnica) zbog najezde varoe i virusa, a koji nisu bili tretirani protiv varoe, ili je to urađeno neadekvatno. Ipak, generalno, stanje društava je dosta dobro, pogotovo imajući u vidu kakva je bila sezona i u kakvom su stanju bila do pre 2-3 meseca. I što se varoe tiče, generalno, izgleda da ipak zasada nije bilo masovnijih stradanja.

Čini se da je ove godine bilo više slučajeva bezmatičnih društava, kao i pojave lažnih matica i matica trutuša nego inače. Uzrok tome se najpre može naći u napovoljnim klimatskim uslovima za sparivanje.

Radovi na pčelinjaku

Skoro svi radovi na pripremi društava za prezimljavanje su završeni i pčelari sada skoro i da nemaju neki poseban posao. Potrebno je staviti neku zaštitu protiv eventualnog ulaska štetočina - miševa i rovčica. Obično se postavljaju češljevi, ili se otvor leta limom ili daščicom znatno sužava (na oko 5-6mm) po visini. Ukoliko postoje gornja leta, što se svakako savetuje, donje leto se može više suziti, čak i zatvoriti.

Pčelari koji još nisu sigurni da li su dali dovoljno hrane pčelama, mogu da pogledaju kakvo je stanje otvarajući nekoliko probnih košnica. Iako je već prilično kasno, može se i u oktobru dati 1-2 litra sirupa, što će pčele ionako najpre trošiti, pre početka zime. To se može smatrati i boljom merom nego dodavanje pogača, bilo još sada ("preventivno") bilo tokom zime. Stiče se utisak da su društva ove godine formirala možda i bolje medne vence nego inače, jer su pčelari većinom krajnje ozbiljno shvatili nedostatak meda i obilno prihranjivali, neki i preobilno. Zbog toga, dodavanje pogače tokom zime ili ranije, moglo bi sasvim da izostane.

Poželjno je da društva ne neguju leglo suviše dugo u jesen, a to pogotovo važi ako nema dovoljno polena, što je slučaj skoro svuda u kontinentalnim krajevima. Zato se ne preporučuje više nikakvo podsticajno prihranjivanje, pčele treba ostaviti da miruju.

Sada se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je neko društvo bez matice ili ne, jer neka društva već nemaju otvorenog legla. Savetuje se da se sve eventualne dileme oko toga ostave za proleće, da se tada rešavaju, a sa tim sumnjivim društvima da se dotle normalno postupa, s tim da se evidentiraju, radi posebne kontrole na proleće.

 

Ostali radovi

Pčelinjake treba urediti, najpre se to odnosi na postolja, da budu stabilna i dobro nivelisana. Prokontrolisati krovove, kao i košnice, da li je sve uredu, i ako je potrebna neka popravka, to uraditi što pre. Za vreme sunčanih dana, košnice se mogu i ofarbati na licu mesta. Sada se ne preporučuje prebacivanje društava u nove, prethodno nekorišćene košnice - to se eventualno može ostaviti za proleće.

U oktobru se može saditi medonosno drveće i žbunje, pa se savetuje da se obavezno posadi bar poneka biljka, na pčelinjaku ili njegovoj blizini. To može bitii i neka voćka, alii razno samoniklo drveće i žbunje. Za kratko vreme, već za par godina, ono će porasti veliko i davaće i neke plodove a pčelama polensku i nektarsku pašu. Savetuje se da svaki pčelar formira i svoj mali rasadnik, na kome će saditi bilje iz semena, ili ožiljavati, ili pak donositi divlje male sadnice. To je posebno korisno ako se želi formiranje žive ograde oko pčelinjaka, koja osim pčelinje paše, pruža i izvesnu zaštitu od vetra i zaklanja i na neki način štiti pčelinjak.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u oktobru prošle godine, možete se upoznati preko stranice oktobar2013.