Home

Pčelarski članci

Srđan Todorovski

Beograd / Banatsko Plandište stodorovski@open.telekom.rs

2. deo članka

TOŠOV pčelarski ram koji eliminiše vertikalni razmak
između dva rama u susednim vertikalima nastavcima košnice

1. deo

 

U savremenoj pčelarskoj proizvodnji koristi se tzv. pokretno saće, odnosno pčelarski ramovi u kojima pčele izgrađuju saće. Kao što postoji veliki broj tipova košnica tako postoji i veliki broj tipova ramova. Takođe, po konstrukciji ramovi se izrađuju na više načina.

Za sve tipove ramova zajedničko je da imaju gornju letvicu (satonošu) debljine oko 20mm, donju letvicu (sat lajsnu) debljine oko 10mm i dve bočne letvice (bočnice). Prilikom ređanja ramova u nastavcima jedni iznad drugih između dva vertikalna susedna rama javlja se razmak bez saća koji iznosi oko 40mm (debljine satonoše, sat lajsne i praznog konstruktivnog prostora između njih). Taj prostor se zove SMRTNI PROSTOR. On u toku aktivne sezone leti ometa kretanje pčela i matice, a zimi predstavlja nepremostivu prepreku za kretanje pčelinjeg klubeta na gore prema zalihama meda. To može dovesti do stradanja pčelinjeg društva.

Izgled sklopljenog TOŠOVOG pčelarskog rama u jednoj od mogućih izvedbi, gde je presek satonoše i sat lajsne 20mm ´ 8mm.

Vidi se suština novog tipa rama, gde su gornja i donja letvica izrađene tako da su im polovine smaknute.

 

   
   
   

Izgled TOŠOVIH pčelarskih ramova sa postavljenim voštanim osnovama u položaju jedan iznad drugog, kako bi inače stajali u košnici.

Uočava se vertikalni razmak između ramova.

Prikazan je način postavljanja voštane osnove na ram pritiskanjem gornje i donje ivice satne osnove na letvice.

 

 

   

Izgled TOŠOVOG pčelarskog rama sa izgrađenim saćem i delimično napunjenim medom.

Vidi se saće koje je izgrađeno do vrha gornje i do dna donje letvice.

 

Problem se rešava na više načina: dubokim ramovima,  tanjim letvicama, letvicama sa trouglastim ili okruglim presekom, zasecanjem satonoše, apitehničkim merama itd. Međutim, nijedno rešenje ne zadovoljava u potpunosti.

TOŠOV pčelarski ram koji eliminiše vertikalni razmak između dva vertikalna rama u susednim nastavcima košnice predstavlja rešenje koje zadovoljava sve uslove savremenog pčelarenja.

Suština TOŠOVOG pčelarskog rama je da pčelama omogućava da izgrade saće od donje ivice rama (sat lajsne) do gornje ivice rama (satonoše). To omogućava da prelaz sa donjeg na gornji ram (i obrnuto) bude jednak vertikalnom razmaku između ramova, koji konstruktivno iznosi 10mm, odnosno odgovara širini pčelinjeg prolaza koji je oko dva puta kraći od dužine pčele.

 

TOŠOV pčelarski ram se sastoji od standardnih bočnih stranica, kao i donje i gornje letvice prikazanih na slici 1 i 2. Ovakva konstrukcija omogućava da se voštana osnova saća postavi tako da pčele mogu da izgrade saće od dna sat lajsne do vrha satonoše, sa bar jedne bočne strane rama na bar jednoj polovini satonoše. Time se vertikalni razmak eliminiše, odnosno ostaje samo uski prostor koji predstavlja prolaz za pčele, kao na slici 3. Ram je simetričan prema vertikalnoj ravni, tako da se rotiranjem rama po vertikalnoj osi za 180 stepeni ramovi imaju isti međusobni odnos. Pčelama je omogućeno da sa bar jedne bočne strane vertikalnog prostora između dva rama (pčelinja ulica), mogu da se kreću po saću po visini cele košnice.

 

 

 

Pčele su izgradile saće i voštane zaperke u jednoj polovini nastavka, dok su u drugoj neizgrađeni ramovi. Način izgradnje saća je kao u prirodnom staništu, tj. usko i visoko saće.

 

2. deo članka