Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

MAJ 200

Stanje na pčelinjaku  

Ove godiine pčelinja društva se veoma mnogo razlikuju po snazi. Ima ih od onih najslabijih, iscrpljenih dugom zimom, verovatno i nozemozom, zatim onih srednjih, koja do skoro ni šećerni sirup nisu uzimala, do najjačih, koja uspešno grade satne osnove i donose prolećni nektar. Još s jeseni bilo je puno stradanja pčela od varoe. Zatim je nastupilo stradanje od gladi, krajem zime, a onda i slabljenje usled uginuća starih pčela i usled nozemoze. Zbog toga se skoro sigurno može reći da su pčelinja društva u proseku slabija nego inaće.

Cvetnje prvih prolećnih biljaka nije bilo dobro iskorišćeno zbog hladnog vremena pa u mnogim košnicama do skoro nije bilo uobičajenog obilja polena i nektara. Ni prihrana sirupom nije mogla da bude mnogo efikasna pri hladnom vremenu i ono što se vrlo očigledno videlo ove godine, to je da su društva koja su krajem prošlog leta ostavljena sa obiljem polena, meda i pčela, i efikasno tretirana protiv varoe sada u izuzetno dobrom stanju.

Radovi na pčelinjaku  

Bagrem će u centralnim delovima Balkanskog poluostrva ove godine najranije cvetati oko sredine maja, ali u krajevima sa uticajem toplije klime (primorje, južna Makedonija) cvetovi će se zabeleti još možda krajem aprila ili na samom početku maja. Nema mnogo vremena za konačnu pripremu za pašu a i sama bagremova paša biće neizvesna. Naravno, treba biti optimist jer pri dobrom medenju dovoljno je i svega nekoliko dana pa da pčele donesu nektara za sebe i nešto za vrcanje. Vlage je bilo dovoljno, u nekim krajevima na žalost i velikih poplava, pa ako vremenske prilike budu pogodne, bagrem bi mogao dobro da medi. Prošle godine je bagremova paša u brdovitim krajevima zatajila, zbog vremena, moglo bi se očekivati da će se ove godine bolje isplatiti selidba na drugi bagrem.

Osnovna priprema društava za pašu u ovo vreme se sastoji u tome da na ona koja su se dovoljno razvila (ispunila plodišne nastavke leglom, medom, polenom i pčelama naravno) postavimo medišne nastavke. Nešto slabija društva treba što pre pojačati da bi se od njih mogao očekivati unos za vrcanje. Ona najslabija jednostavno treba negovati, da im ova inače glavna paša bude razvojna, a da eventualno u nekoj kasnijoj daju nešto meda za vrcanje. Pri tome treba imati u vidu da će mnoge matice u tim jako slabim društvima biti možda bolesne od nozemoze. Svojim izmetom, koga pčele ližu, one šire bolest po košnici. Takve matice bi trebalo zameniti čim se za to steknu uslovi a trebalo bi po svaku cenu izbeći da takva društva sama za sebe proizvode nove matice.

Da bi pčele prešle u medišne nastavke, bez obzira u kom su tipu košnica, potrebno je da dobro ispunjavaju plodišne nastavke, inače će naša očekivanja najšečće biti uzaludna. Kompromisi u širokim košnicama se mogu napraviti ako se pčelinje društvo nekom pregradnom daskom suzi na nešto manje ramova ili da se po dva društva postavljaju u jedno plodište, razdvojeni pregradama sa manjom mrežom, iznad kojih će biti zajednička matična rešetka i nad njom medišni nastavci.

Pre bagremove paše, ili i posle, već prema uslovima i planovima svakog pčelara - odgajivača matica, počinju pripreme za odgajivanje matica. Posle bagrema kreće masovnija prodaja rojeva, pa i oni koji prodaju i oni koji kupuju trebalo bi da budu spremni.

Već početkom maja, u toplijim krajevima i pre, pojaviće se i prvi rojevi. Da bi se roejvi nagon sprečio potrebno je blagovremeno upošljavati pčele izradom satnih osnova, odgajivanjem legla, mada nekada to neće biti dovoljno i pčele će se i pored toga rojiti.

Po završetku bagremove paše na mestima njegovog prvog cvetanja, oni koji imaju mogućnosti da sele svoje pčele mogu ih prebaciti na terene kasnijeg cvetanja bagrema, na livadsku ili neku drugu pašu. Da bi selidbu blagovremno obavili potrebno je da prate unos nektara i na mestu gde se trenutno nalaze, kao i na mestu gde planiraju da sele.

Ostali radovi  

Topljenje voštanih zaperaka, izrada novih košnica, medišnih nastavaka, izrada ramova, farbanje košnica, sve su to poslovi koji čekaju na pčelare. Ako je bilo stradanja pčela, potrebno je pretopiti vosak, dezinfikovati ramove, košnice, urediti pčelinjake.

Pripremiti ambalažu, opremu za vrcanje, urediti pčelarske kućice.

Nabaviti skupljače polena, skupljače propolisa da se u junu postave na košnice (u skladu sa drugim planovima oko pčela).

Ove godine će se početkom maja verovatno u mnogim krajevima obaviti tretiranja šuma protiv gubara, pa bi trebalo saznati da li će se to vršiti sredstvima otrovnim po pčele i u slučaju da hoće, preduzeti neke neophodne mere. Pri tome ne treba paničiti, a najbolje je biti u kontaktu sa iskusnijim pčelarima i pčelarskim udruženjima koja će svoje članove verovatno obavestiti o tome. Isto tako, voditi računa ako bude i nekih drugih tretiranja hemijskim sredstvima, koja bi mogla biti opasna po pčele.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u maju prošle godine, posetioci se mogu upoznati preko stranice maj2004.