Home

[Kalendar radova]

Predrag Cvetković    

JUL  200

 

Stanje na pčelinjaku  

Već sada se mogu izvesti neke odlike ovogodišnje sezone.

Rojenje je bilo intezivnije nego prosečnih godina. Posle bagrema u većini krajeva je bilo povremenog manjeg ili većeg unosa nektara ali i dana kada su pčele samo trošile rezerve hrane, što se posebno odnosi na hladniji i kišni period u junu ali i kasniju sušu.

Medenje bagrema je u Vojvodini podbacilo ali zato je bilo unosa sa biljaka koje su cvetale posle bagremove paše.

Prema izveštajima, suncokret je cvetao oko nedelju do deset dana ranije u osnosu na prosečne godine i počeo je sa dobrim medenjem. Ono što je nepovoljno je što je posejan na oko 30% manje površina (oko 120.000 ha) u odnosu na proseke iz prethodnih nekoliko godina i da nema mnogo velikih parcela. Radi selidbe na drugu suncokretovu pašu biće teže pronaći parcele koje su kasnije zasejane.

U centralnim deovima Srbije, i uopšte, gde ima hrastovih šuma, primećuje se unos medljike koji je negde počeo još sredinom juna a u drugim krajevima kasnije. Svi su izgledi ako se suša nastavi da će mnogi pčelari vrcati medljiku i ove godine, što zaista nije bio tako čest slučaj do pre nekoliko godina, od kako se medljika redovnije i šire javlja.

Primetna je visoka, čak ponegde i zabrinjavajuća zaraženost varoom na nekim pčelinjacima, pogotovo u društvima sa puno trutovskog legla i tamo gde su raniji tretmani bili manje efikasni.

Radovi na pčelinjaku  

U suštini, pregled i rad sa košnicama u ovo vreme mogao bi da bude pripremna faza za kasniju pripremu pčela za zimovanje i jesenji pregled. Pčelari treba da budu svesni da se neki poslovi (npr. gradnja saća, zaleganje mladog saća, odgovarajući raspored ramova u košnici, obezbeđivanje rezervi hrane...) sada mogu kvalitetnije obaviti nego kasnije kada su i posledice po pčele veće, pa to treba i da iskoriste da još sada pomognu pčelama da počnu sa pripremama za prezimljavanje.

Može se izvršiti letimični pregled društava da bi se utvrdilo da li imaju maticu i da li je sve u redu. To se posebno odnosi na ona koja su se rojila, kao i ona gde se primeti da su možda dosta oslabila i sl. Dobro je iskoristiti pregled i da se obavi i neki drugi posao: da se zameni neki loš ram, ram sa starim saćem ili sa previše trutovskih ćelija.

Ako je društvo bilo blokirano medom (možda je unelo malo meda u medišne nastavka a većinu u plodišne) sada se može uzeti po neki ram sa medom i umesto njega staviti satna osnova, vodeći naravno računa da se ne ugrozi snabdevenost pčelinjeg društva rezervama hrane. Med iz tih ramova se može dati društvima kojima je potreban, može se čuvati u rezervi ili izvrcati pa izvrcani med dati pčelama ili čuvati ako je potreban za izradu zimskih pogača. Dobro je u stimulisati društva na gradnju saća jer su sada izgledi da ih matica dobro zalegne još uvek dobri, za razliku od kasnijeg perioda - avgusta i septembra, kada su nepovoljniji. Takođe, time se stvaraju uslovi da društva odgaje više mladih pčela koje će zatim učestvovati u odgajanju pčela koje treba da prežive do proleća naredne godine.

Pri pregledu košnica i pri skidanju nastavaka sa medom potrebno je biti veoma oprezan da se ne izazove grabež. Čim se primeti da pčele naleću na izvađene ramove sa medom i na otvorene košnice, posao treba prekinuti, zatvoriti košnice, ako je potrebno suziti leta...

Deo pčelinjih društava je izvršio ili je u fazi tihe zamene matica pa bi bilo idealno prilikom pregleda to ustanoviti. To je posebno važno ako se neki pčelari odlučuju da sami zamenjuju matice, kako ne bi greškom uklonili mladu maticu iz društva, misleći da je stara. Znak tihe zamene u košnici je prisustvo jednog do dva matičnjaka, ako se to desilo ranije onda su ostali samo tragovi od matičnjaka, po sredini ili po krajevima legla, ili u prostoru gde ima nekih otvora u saću. Iskusniji pčelari će prepoznati i razlikovati mladu maticu od stare  po tome što je živahnija, jedra, krupnija. Dve matice mogu dugo zajedno da budu u košnici, nekada i do proleća, pa kada se uoči tiha zamena najbolje je da se pčelama prepusti da je do kraja izvedu.

Ako prirodna zamena starih i loših matica nije izvršena, zamenu je najbolje još sada sprovesti a ako se za to nema mogućnosti a maticu je potrebno zameniti, onda je dobro što pre ukloniti staru maticu iz košnice da bi pčele odgajile novu.

Jedan od glavih poslova na pčelinjaku je skidanje nastavaka sa medom koji je za vrcanje, ukoliko to ranije nije učinjeno. U krajevima gde je bilo neke druge važnije paše posle cvetanja bagrema mogu se ponovo skidati nastavci radi vrcanja, naravno ukoliko su prinosi bili dobri. Izbegavati vrcanje nedozrelog i nezaklopljenog meda, takve ramove treba ostaviti da med sazri. Kod košnica nastavljača krajem meseca polunastavci sa medom (ili nastavci sa medom, već prema načinu pčelarenja i tipa košnice) se mogu staviti ispod plodišnih nastavaka kako bi se društva stimulisala da med prebacaju gore i grade veći medni venac iznad legla.

Rojeve koji su ranije formirani sada treba negovati - po  potrebi prihranjivati i dodavati satne osnove. I sada se mogu formirati rojevi, posebno ako se imaju sparene matice i u krajevima gde još ima dobre paše ali treba imati u vidu da svakim danom optimalno vreme za to sve više prolazi, kao i da će slabljenje osnovnih društava odakle se rojevi uzimaju biti veće. Da bi se to predupredilo, rojevi se mogu formirati uzimanjem ramova iz više košnica.

Pčelari koji na svojim pčelinjacima primete veliku zaraženost varoom potrebno je da najhitnije reaguju: da uklone medišne nastavke i izvrše tretiranje, a ukoliko koriste neko ekološko sredstvo onda će moći da pčele tretiraju i dok su medišni nastavci na košnicama. Preporuka je da se ipak nastoji da se izvrši tretiranje sa uklonjenim nastavcima. Dobro je ukloniti ramove sa puno trutovskog legla kako bi se sa njima uklonilo što više varoe.

Veliku pažnju treba obratiti na to u kakvom je stanju leglo, kako u smislu mogućih bolesti tako i u pogledu kvaliteta matice. Sada je vreme kada se pojačano širi zarazna i vrlo opasna bolest zatvorenog legla: američka kuga, pa pri podizanju ramova uvek treba pogledati ima li možda simptoma zaraze. Kontrolisati i prisustvo varoe, ima li pčela bez krila i sl.

Zaštititi košnice od prevelikog sunčanog zagrevanja - neophodno je da postoji neka izolacija ispod krova (posebno ako su košnice direktno na suncu) kako se unutrašnjost košnice ne bi pregrevala, saće srozavalo i sl. Treba biti oprezan ako se ramovi sa dosta meda prebacaju u košnice ili nastavke sa malo pčela jer postoji opasnost da nema ko da vrši ventilaciju pri velikim vrućinama i da saće omekša i sroza se a med procuri.

Ostali radovi  

S obzirom na visoke temperature i sušu, ukoliko nema nekog prirodnog napajališta za pčele potrebno je obezbediti pojilicu na pčelinjaku.

Jul je pogodan za sakupljanje propolisa, pa to treba iskoristiti da se taj vredan proizvod sakupi. Za to se koriste posebni skupljači, postavljaju se mreže, folije, letvice, ili se pravi razmak između nastavaka i sl.

Izvrcani med treba smestiti u čistu i odgovarajuću ambalažu i čuvati podignuto od poda, u čistoj, prohladnoj i zatamnjenoj prostoriji.

Izgleda da ove godina ima i biće više osica i stršljena, možda zbog blage zime, pa je dobro još sada preduzezi neke mere da im se razruše gnezda ili da se postavljaju lovilice, sa natrulim mesom ili sa prokislim sokovima i pivom.

Sa radovima koji su savetovani pčelarima u julu prošle godine, možete se upoznati preko stranice jul06.