English Home

Predrag Cvetković

PČELARSTVO - učenje i podučavanje

Intervju sa Džonom Fipsom (John Phipps), urednikom časopisa "The Beekeepers Quarterly"

 

4. deo (4. od 4)

9. Kako gledate na savremene tokove u svetskom pčelarstvu? Šta biste posebno izdvojili?

Dž.F. Voleo bih da imam i vreme i novac da putujem da bih mogao da pohađam razne kurseve. Postoji tako mnogo zanimljivih stvari koje se dešavaju u pčelarstvu širom sveta – počev od učenja o seoskom razvoju u Vijetnamu, kursevi apiterapije na Kubi ili Nemačkoj, ili kursevi veštačke oplodnje matica u SAD ili čak holistički i biodinamički pčelarski kursevi za one koji žele da gaje pčele na takav način. Ipak, moramo takođe da shvatimo da  suštinsko u pčelarstvu teži da bude jedna individualna aktivnost sa pčelarom koji radi na svoj sopstveni način i njegova interesovanja i metode kako izlazi na kraj sa pčelama treba da se poštuju. U pčelarstvu ne postoji jedan put i svako treba da pronađe ono što mu najviše odgovara. Očigledno, putovanje i posećivanje kurseva daje mogućnost ne samo da se nauče nove tehnike, već takođe i susretanja mnogo pčelara sa različitim iskustvima – to mora da je prednost.

Mi se unapred radujemo što ćemo biti na kongresu Apimondije u Dablinu, u Irskoj, sledećeg avgusta će biti naša prva poseta. Moja supruga i ja smo imali rezervaciju za kongres Apimondije koji je bio zakazan u Jugoslaviji, u Splitu. Mi smo čak imali rezervisane sobe u hotelu, ali na žalost, kao što znate, to je bilo otkazano.

 

 

Jedan pčelinjaku Italiji

Pčelarenje bez upotrebe voštanih satnih osnova i klasičnih ramova

 

Nukleusi za oplodnju matica

 

Javna pčelarska prodaja gde se pčelari nadmeću za košnice. Licitacije ovakve vrste se obično organizuju u proleće. Ove godine (2004.) svi nukleusi su prodati po ceni od skoro 70 funti pošto je bio nedostatak košnica.
Norman Rajs sa svojom suprugom

Norman je jedan od najvećih odgajivača matica u Australiji. Napisao je knjigu "Queensland" ("Zemlja matica") o svojim eksperimentima u pčelarstvu

Jedan pčelinjak u Rumuniji

 

 

10. Kakvu budućnost pčelarstva vidite?

Dž.F. Čini se da će pčelarstvo biti sve više kontrolisano zakonodavstvom i bojim se da će se to samo povećavati. Dok su neke mere važne za ovu delatnost, druge kao neki od zakona o robnim oznakama na primer, samo su birokratsko ludilo. Širenje pčelinjih bolesti svetom će se na žalost sigurno nastaviti, da li zbog sebičnosti, zavisti ili neznanja pčelara, ili samo kao prirodna pojava. Bilo kako bilo, pčelari će morati da budu pažljiviji oko toga kako tretiraju svoje pčele, čistoća meda je nešto oko čega nikada ne bi trebalo da bude kompromisa.

Naravno, biće uvek više i više toga što treba saznati o pčelama pošto nauka nastavlja da širi svoje granice i to će  biti uzbudljivo. Takođe, uvek se pojavljuju nove ideje koje pomažu napretku pčelarstva, a možda će se više koristiti apiterapija – med već postiže rezultate tamo gde savremeni antibiotici ne uspevaju. Iako je u pčelarstvu poslednjih 150 godina postignut nagli napredak, siguran sam da će tehnologija nastaviti da ima izuzetno pozitivan efekat na pčelarstvo. Ipak, uprkos tome, pčelar može da se stara o svojim pčelama na isti način kako su njegovi preci radili hiljadama godina ranije – i zadovoljstvo neće nikada nestati.

 

Gospodine Pipps, veliko hvala na razgovoru. Želim Vam uspešan rad na novom časopisu i nadam se da će biti još prilika da budete gost na našem sajtu.

 

Intervju je vođen elektronskom poštom tokom 2004. godine

Autor intervjua zahvaljuje Oliveru Mihajloviću na velikoj pomoći oko prevođenja

 

 

1. deo (urednički rad, časopis BKQ)

2. deo (pčelarstvo u Grčkoj)

3. deo (pčelarstvo u V. Britaniji, rad sa decom)

4. deo (savremeni tokovi u pčelarstvu, budućnost pčelarstva)

dodatne slike 1

dodatne slike 2

dodatne slike 3