Naši
saradnici
Deco, evo jedne pesmice vredne devojčice iz Despotovca,
Aleksandre Vladisavljević. Ona je prva uputila svoj prilog našoj
rubrici, na čemu joj posebno zahvaljujemo. Pozivamo i vas da nam pišete,
a ako ste u mogućnosti, javljajte nam se i elektronskom poštom.
Postavljajte pitanja, opisujte vaša iskustva sa pčelama, šaljite
crteže i fotografije.
Eh, ta pčela,
veoma je vredna -
po ceo dan
radi. Preko
noći
spava u svom gnezdu.
Ujutru, kad
svane dan,
pre svog
svakodnevnog rada
umije se
kapima rose
koje se
slivaju s lista jorgovana.
Cvetovi je
uvek nežno pozdrave:
Dobro jutro vredna pčelo!
Aleksandra Vladisavljević
Despotovac
Njenu pesmicu ćemo dopuniti
jednim objašnjenjem. Pošto Aleksandra ne može da se sa pčelicama
uvuče u košnicu i tu upozna njihov život, nije znala da one noću
ne spavaju. Pčele savršeno obavljaju sve svoje poslove i u
potpunom mraku, znači - čiste ćelije, hrane larve, luče
vosak, premeštaju ili poklapaju med i rade mnoge druge poslove. Jedino
što ne izleću iz košnice, jer im nedostaje sunce radi
orijentisanja, a i hladno je. Kažu da ima slučajeva da u toplim
letnjim noćima, kada cvetaju lipe, pri jakoj mesečini, pčele
i noću izleću da bi sakupljale nektar.
U pauzama, posle obavljanja raznih
poslova unutar i van košnice, pčele se kratkotrajno odmaraju
mirovanjem na saću. Iako se to na prvi pogled ne vidi, one i tom
prilikom obično nešto rade: u svom organizmu prerađuju med
ili proizvode toplotu i greju leglo.
Kako živi pčela
Majka je matica,
otac je trut,
dete je pčela,
što daje svoj trud.
U košnici živi,
održava red,
sa cveća sakuplja
dragoceni med.
Na hiljade ih
u košnici ima,
što im mnogo znači,
kada stršljen dođe
da vidi ko je jači.
Uroš Jevtić,
V razred
o.š. “Dušan Popović”
Oparić
Pčela
Kad
bih ja bila
pčela
Svuda
bih letela,
letela.
Svaki
bih cvetić
omirisala
i
kapi meda sa latica
ponela.
Slatke
bih kapi deci
podelila,
da
rastu brzo i budu
vesela.
Perčević
Ana 3/1 o.š. M.Č.Čajka Trstenik
(Prva
nagrada za poetski rad na konkursu Društva pčelara opštine
Trstenik u kategoriji nižih razreda)
Pčela
simbol mudrosti
Moj deda je učitelj
u penziji. Kao penzioner ima dosta slobodnog vremena, pa je rešio da
svoju želju iz mladosti ostvari sada.
Kupio je jednu košnicu
sa pčelama. Postavio je u dvorište ispod stare kruške. Kada sam
došao kod njega, on mi se pohvalio i počeo da mi priča da
će od te jedne košnice napraviti nekoliko. Obećao sam mu da
ću mu pomoći u tome. Sledećeg proleća deda je opet
došao iz grada u svoje seosko dvorište. Obradovao sam se. Znao sam da
ću svoje slobodno vreme iskoristiti praveći kućice za
vredne pčele. Narednih dana ispod stare kruške našlo se još
nekoliko košnica. Bio sam radoznao i svakog dana sam sa dedom posmatrao
šta rade pčele. Sa prvim suncem pčele su veselo počele
da lete po dvorištu. Letele su sa cveta na cvet. Vraćale su
se u košnice i opet izlazile u prirodu. Njihovo zujanje pretvorilo se u
pravu muziku. Deda mi je tada rekao: "Vidiš, Mijate, do jeseni pčele
će se razmnožiti i useliti u naše nove košnice".
Počeo sam da razmišljam
o njima. Ti tako mali insekti znaju da je neko napravio kuću za
njih, proizvode med koji veoma koristi čoveku, letenjem sa cveta na
cvet oplođavaju biljke, to su zaista pravi mali mudraci.
Katić
Mijat, 5 razred o.š. Ljubivoje Bajić, Medveđa
(prvo mesto na konursu
za prozni rad Društva pčelara opštine Trstenik u kategoriji
starijih razreda)