Povratak na dečju stranu

 

 

Naši saradnici

 

Deco, evo jedne pesmice vredne devojčice iz Despotovca, Aleksandre Vladisavljević. Ona je prva uputila svoj prilog našoj rubrici, na čemu joj posebno zahvaljujemo. Pozivamo i vas da nam pišete, a ako ste u mogućnosti, javljajte nam se i elektronskom poštom. Postavljajte pitanja, opisujte vaša iskustva sa pčelama, šaljite crteže i fotografije.

 

Eh, ta pčela, veoma je vredna -

po ceo dan radi. Preko

noći spava u svom gnezdu.

Ujutru, kad svane dan,

pre svog svakodnevnog rada

umije se kapima rose

koje se slivaju s lista jorgovana.

Cvetovi je uvek nežno pozdrave:

             Dobro jutro vredna pčelo!  

 

Aleksandra Vladisavljević

Despotovac

  

Njenu pesmicu ćemo dopuniti jednim objašnjenjem. Pošto Aleksandra ne može da se sa pčelicama uvuče u košnicu i tu upozna njihov život, nije znala da one noću ne spavaju. Pčele savršeno obavljaju sve svoje poslove i u potpunom mraku, znači - čiste ćelije, hrane larve, luče vosak, premeštaju ili poklapaju med i rade mnoge druge poslove. Jedino što ne izleću iz košnice, jer im nedostaje sunce radi orijentisanja, a i hladno je. Kažu da ima slučajeva da u toplim letnjim noćima, kada cvetaju lipe, pri jakoj mesečini, pčele i noću izleću da bi sakupljale nektar.

U pauzama, posle obavljanja raznih poslova unutar i van košnice, pčele se kratkotrajno odmaraju mirovanjem na saću. Iako se to na prvi pogled ne vidi, one i tom prilikom obično nešto rade: u svom organizmu prerađuju med ili proizvode toplotu i greju leglo.  

  

 

Kako živi pčela

 

Majka je matica,

otac je trut,

dete je pčela,

što daje svoj trud.

 

U košnici živi,

održava red,

sa cveća sakuplja

dragoceni med.

 

Na hiljade ih

u košnici ima,

što im mnogo znači,

kada stršljen dođe

da vidi ko je jači.

  

Uroš Jevtić, V razred

o.š. “Dušan Popović” Oparić

   

Pčela

 

Kad bih ja bila

pčela

Svuda bih letela, 

letela.

 

Svaki bih cvetić

omirisala

i kapi meda sa latica

ponela.

 

Slatke bih kapi deci

podelila,

da rastu brzo i budu

vesela.

Perčević Ana 3/1 o.š. M.Č.Čajka Trstenik

(Prva nagrada za poetski rad na konkursu Društva pčelara opštine Trstenik u kategoriji nižih razreda)

 

Pčela simbol mudrosti

Moj deda je učitelj u penziji. Kao penzioner ima dosta slobodnog vremena, pa je rešio da svoju želju iz mladosti ostvari sada.

Kupio je jednu košnicu sa pčelama. Postavio je u dvorište ispod stare kruške. Kada sam došao kod njega, on mi se pohvalio i počeo da mi priča da će od te jedne košnice napraviti nekoliko. Obećao sam mu da ću mu pomoći u tome. Sledećeg proleća deda je opet došao iz grada u svoje seosko dvorište. Obradovao sam se. Znao sam da ću svoje slobodno vreme iskoristiti praveći kućice za vredne pčele. Narednih dana ispod stare kruške našlo se još nekoliko košnica. Bio sam radoznao i svakog dana sam sa dedom posmatrao šta rade pčele. Sa prvim suncem pčele su veselo  počele da lete  po dvorištu. Letele su sa cveta na cvet. Vraćale su se u košnice i opet izlazile u prirodu. Njihovo zujanje pretvorilo se u pravu muziku. Deda mi je tada rekao: "Vidiš, Mijate, do jeseni pčele će se razmnožiti i useliti u naše nove košnice".

Počeo sam da razmišljam o njima. Ti tako mali insekti znaju da je neko napravio kuću za njih, proizvode med koji veoma koristi čoveku, letenjem sa cveta na cvet oplođavaju biljke, to su zaista pravi mali mudraci.

Katić Mijat, 5 razred o.š. Ljubivoje Bajić, Medveđa

(prvo mesto na konursu za prozni rad  Društva pčelara opštine Trstenik u kategoriji starijih razreda)