Home

 

Stane Plut   

Semič , SLOVENIJA

 

O ''kolektivnoj blagovnoj znamki Slovenski med kontrolirane kakovosti''

(pisano obavestenje o zaštiti domaćeg meda u Sloveniji, izdavanjem kolektivnih robnih nalepnica ("blagovna znamka") i etiketa.

 

Zašto zaštititi domaći med? U Sloveniji se na tržištu pojavljuje mnoštvo uvoznog meda iz zemalja gde pčele ubiru nektar skoro preko cele godine pa je njegova cena niža od cene koju drže domaći pčelari. To je uglavnom med nepoznatog porekla i nepoznatog proizvoda pa kupci misle da kupuju domaći med. U Sloveniji je prosečni prinos meda cca. 18kg po pčelinjem društvu, a proizvodna cena za 1kg meda je 650 SIT ili 2,9EUR. Pod tim uslovima domaći pčelari ne mogu konkurisati trgovačkim preduzećima koja uvoze med. Da bi potrošači doznali koji med je domaći, odlučili smo zaštititi domaći proizvod na taj način, da se na etiketu napišu svi podaci o pčelaru, gde su pčele ubrale med i kako je proizveden med koji se kupuje. Na naljepnici je i podatak (lot) sa kojeg je moguće doznati kad je med prizveden i čak broj košnice odnosno grupe košnica. Med treba da ispunjava propisanu kvalitetu. Kontrola se odnosi na samu proizvodnju (mlado saće), odgovarajuću posudu koja mora odgovarati standardima posude u kojoj se drži hrana, odgovarajućeg skladišnog prostora, da med ne preuzme tuđi miris i ukus, med mora imati manje od 18% vlage (vode), što znači da se mora vrcati samo zreo med. 

Tegle i poklopci moraju biti novi, da nemaju strani miris. Pčelinja društva nije dozvoljeno tretirati antibioticima, a tretiranje protiv varoe vrši se prema veterinarskim propisima. Med proizveden pod tim uslovima pregledavaju posebni ovlašteni nadzornici, koji su se školovali u te svrhe na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani i dobili poseban certifikat (dozvolu) za rad a njihova stručnost se proverava svake godine. Nadzornik pregleda med organoleptički, refraktometrom proveri % vlage i posebnim instrumentom (konduktometar) izmjeri elektrolitsku provodnost meda. Med ne sme biti pregrijan (max.40C). Ako ste zadovoljili sve uslove, izdaje vam potrebnu količinu nalepnica za tegle. Ako se kasnije utvrdi, da med koji je kod eventuelne kontrole naknadno uzet ne odgovara uzetom uzorku kojeg sa sobom uzme nadzornik za kontrolu, može se dogoditi, da vam vlasnik blagovne znamke (Pčelarski savez Slovenije) oduzme prava na upotrebu blagovne znamke i upotrebu nalepnica. Pčelari dobiju i propagandni material koji pri prodaji podele potroša ima. Na tim lecima opisani su uslovi proizvodnje, opis kvalitete domaćeg meda, Pčelar može dopisati svoje ime i adresu, a između ostalog stoji i sledeće objašnjenje: Sa kupnjom ''slovenskog meda kontrolirane kakovosti'' poznatog prizvođača odnosno pčelara, uradili ste za sebe i za svoje najbliže najviše moguće, sa kupnjom pomažete održavati i slovenski ekosustav. Cveće u našoj zemlji oprašuju samo naše pčele. Oprašivanja nije moguće uvoziti!  

Možda izgleda sve skupa jako komplikovano ali mogu vam reći iz vlastitog izkustva, da svi pčelari koji imaju donekle uređeno svoje pčelarstvo i prostorije, nemaju nikakvih problema sa ispunjavanjem traženih uvjeta. Pošto je na tržištu stalno prisutan višak meda preporučuje se pčelarima koji najviše meda prodaju kod kuće, da cene ovakav med oko 15% više od uobičajnih cena. Na Ljubljanskoj tržnici prodaje se med između 1000SIT (4,46EUR) i 1400SIT (6,25EUR), a kod kuće pččelari drže cenu između 1000SIT i 1300SIT (4,46 - 5,8EUR), a u manjim gradovima u zemlji može se dobiti med kod pčelara kod kuće i po nižoj ceni tj. 800SIT (3,57EUR) (sve cene su za 1kg). U Sloveniji neka pčelarska društva pored toga što obrazuju svoje članove na predavanjima, priređuju i ocenjivanja meda, da bi pčelari mogli utvrditi gdje su sa svojim medom. Jedno takvo ocenjivanje vrši se i u Semiču i biće to ove godine 4. po redu. Prošle godine dobilo je međunarodno značenje jer je sudjelovalo i više stranih pčelara. Ove godine održaće se u oktobru i očekujemo još više učesnika. Prošle godine sudjelovalo je 54 pčelara sa 84 uzoraka, a kvalitet skoro svih uzoraka bio je na visokom nivou. I ovakva ''takmičenja'' imaju puno doprinosa kod potrošača a diploma koju pčelar dobija služi mu kao izkaz o dobrom radu i kvalitetnom proizvodu, jer je komisija veoma stručna i sastavljena uglavnom od stručnjaka sa Biotehničkog fakulteta i Poljoprivrednog instituta Slovenije. Ako bi se koji imeđu vas odlučio sudjelovati, još uvjek ima vremena, da njegove pčele donesu odličan med. U tom slučaju dobit ćete detalnije upute za sudjelovanje. Eto, imeđu ostalog i malo EPP-a, koji uglavnom ne šteti jer i onako smo pčelari previše povučeni i zadovoljni samo radom.  

(Za informacije u vezi ocenjivanja meda u Semiču obratite se g. Stanetu Plutu)