[Kalendar radova]

Predrag Cvetković

Decembar 2000

Klimatski uslovi

Osnovna obeležja klimatskih prilika u Jugoslaviji u toku 2000. godine su vrlo mala količina padavina i visoke temperature tokom proleća, leta, sve do kasne jeseni. Smatram da topao novembar i relativno visoke temperature u decembru, nisu do sada imali nepovoljan uticaj na zimovanje pčela. U nekoliko pčelinjih društava u kojima je izvršena kontrola krajem novembra i početkom decembra, primećeno je da nema legla. To je dobar znak, jer bi odgajivanje legla nepotrebno iscrpljavalo pčele i uzrokovalo veću potrošnju hrane, a pogotovu polenovog praha. Temperatura vazduha je bila viša od prosečne za ovo doba godine, ali s obzirom na prekid legla, nije uzrokovala povećanu potrošnju hrane. Mislim da će uticaj klime na biljke biti mnogo izrazitiji, što će se osetiti tek naredne godine.

Pčele su do sada skoro neprestano imala mogućnost da izleću. Snežne padavine se najavljuju oko Nove godine, a moguće je da se tokom većeg dela decembra zadrži relativno toplo vreme.

Hrana

Pčelari koji su svoja pčelinja društva ostavili sa solidnim zalihama hrane, nemaju potrebe za bilo kakvim intervencijama na pčelinjaku. Dobro je samo povremeno obilaziti pčelinjake, kontrolisati ispravnost postolja i obezbediti mir na pčelinjaku. Ako postojiti opasnost od miševa i rovčica potrebno je, makar i sada, postaviti češljeve na leta ili limovima ograničiti visinu leta na 5-6mm.

Po nekim podacima za Srbiju bez pokrajina, prosečan gubitak težine po košnici u periodu između 15. oktobra i 15. februara iznosi oko 4-5kg.

Pojedini pčelari su već  dodavali pogače za prihranu pčelinjih društava, što smatram preuranjenim. Pčelarima koji opravdano strahuju da u košnicama nema dovoljno hrane, može se preporučiti da pogače za prihranu dodaju tek krajem decembra. Mnogo bolja mera od ranog dodavanja pogače je dodavanje rama sa medom uz samo klube, bilo da med uzimamo iz rezerve ili skraja košnice. Kod košnica kod kojih dimenzije zbega i poklopne daske to dozvoljavaju, može se umesto pogače, preko satonoša staviti položen ram sa medom, ili samo saće sa medom, preko nekoliko prutića za prolaz pčela.

Pravljenje i dodavanje medno - šećernog testa

Pčelarima koji žele sami da prave pogače za prihranu, može da se preporuči da naprave medno - šećerno testo. Najjednostavniji recept je da se izmeša 1kg meda sa približno 3kg šećera u prahu, do dobijanja testa. Što je šećer sitnije mleven, zamesiće se sa više meda. Poželjno je med malo zagrejati i onda izmešati sa šećerom u prahu. Testo se stavlja u najlon kese, razvlači do potrebne debljine i kasnije dodaje pčelinjim društvima. Važno je da ne bude suviše mekano, kako se ne bi desilo da iscuri na pčelinje klube, što bi moglo da bude pogubno. Kese se otvaraju sa strane koja leže na satonoše, kako bi hrana bila lako dostupna pčelama. Ako je testo čvrsto, skalpelom se režu trake širine oko 1cm u širini pogače, približno 3-4 trake, ili jedan trouglasti ili okrugli otvor u sredini. Kod nešto mekših pogača, sigurnije je samo napraviti nekoliko rezova po širini.

Ostali radovi

Period pred jače zahlađenje se može iskoristiti za premeštanje košnica na kraća rastojanja, pošto se očekuje da zahlađenje ne bude baš kratkotrajno, s obzirom na predug period toplog vremena. Možemo samo da se nadamo da će tokom zime biti povremenih otopljavanja, kako bi pčele mogle da izleću na pročisne letove. Prethodne godine, period neizletanja u nekim krajevima je bio čitavih 37 dana, što je veoma štetno delovalo na neka pčelinja društva. U tom pogledu, zbog odsustva magle i temperaturne inverzije, neuporedivo su povoljnije lokacije pčelinjaka na brdima i obroncima planina od onih u dolinama i kotlinama.

Ako na poletaljki košnice primetimo komadiće voska, treba proveriti da li možda nije ušao miš. Ukoliko vidimo izgrižene leševe pčela, verovatno je u košnicu ulazila rovčica. U oba slučaja, košnicu treba pri nešto toplijem vremenu otvoriti, ukloniti štetočinu i oštećene ramove a ostale prepakovati.Treba kontrolisati, posebno posle prvog otopljenja, da li pčele iz svih košnica izleću i da li leta možda nisu zatvorena mrtvim pčelama.

Pčelari mogu doprineti poboljšavanju pčelinje paše, posebno polenske, tako što će u okolini svog pčelinjaka saditi razne vrste medonosnog drveća, šiblja i drugog medonosnog bilja. Ne treba propuštati zimske i prolećne mesece pred nama, posaditi bar po neki šib leske, drena, vrbe, stabla sofore, evodije ili neka druga, koja bi dopunjavala polensku i nektarsku pašu u našem kraju.

Period mirovanja pčela treba iskoristiti za poslove u radionici: za izradu košnica i ramova, žičenje ramova, topljenje voska, izradu i popravku pčelinjeg pribora i druge poslove. To je vreme održavanja raznih pčelarskih skupova: predavanja, skupština, sastanaka i diskusija, savetovanja i izložbi.

Povratak na početak