[Kalendar radova]Predrag CvetkovićDecembar 2000Klimatski uslovi
Osnovna obeležja klimatskih
prilika u Jugoslaviji u toku 2000. godine su vrlo mala količina
padavina i visoke temperature tokom proleća, leta, sve do kasne
jeseni. Smatram da topao novembar i relativno visoke temperature u
decembru, nisu do sada imali nepovoljan uticaj na zimovanje pčela. U
nekoliko pčelinjih društava u kojima je izvršena kontrola krajem
novembra i početkom decembra, primećeno je da nema legla. To je
dobar znak, jer bi odgajivanje legla nepotrebno iscrpljavalo pčele i
uzrokovalo veću potrošnju hrane, a pogotovu polenovog praha.
Temperatura vazduha je bila viša od prosečne za ovo doba godine, ali
s obzirom na prekid legla, nije uzrokovala povećanu potrošnju hrane.
Mislim da će uticaj klime na biljke biti mnogo izrazitiji, što
će se osetiti tek naredne godine. Pčele su do sada skoro
neprestano imala mogućnost da izleću. Snežne padavine se
najavljuju oko Nove godine, a moguće je da se tokom većeg dela
decembra zadrži relativno toplo vreme. Hrana
Pčelari koji su svoja pčelinja
društva ostavili sa solidnim zalihama hrane, nemaju potrebe za bilo
kakvim intervencijama na pčelinjaku. Dobro je samo povremeno
obilaziti pčelinjake, kontrolisati ispravnost postolja i obezbediti
mir na pčelinjaku. Ako postojiti opasnost od miševa i rovčica
potrebno je, makar i sada, postaviti češljeve na leta ili limovima
ograničiti visinu leta na 5-6mm. Po nekim podacima za Srbiju bez
pokrajina, prosečan gubitak težine po košnici u periodu između
15. oktobra i 15. februara iznosi oko 4-5kg. Pojedini pčelari su već
dodavali pogače za prihranu pčelinjih društava, što
smatram preuranjenim. Pčelarima koji opravdano strahuju da u košnicama
nema dovoljno hrane, može se preporučiti da pogače za prihranu
dodaju tek krajem decembra. Mnogo bolja mera od ranog dodavanja pogače
je dodavanje rama sa medom uz samo klube, bilo da med uzimamo iz rezerve
ili skraja košnice. Kod košnica kod kojih dimenzije zbega i poklopne
daske to dozvoljavaju, može se umesto pogače, preko satonoša
staviti položen ram sa medom, ili samo saće sa medom, preko nekoliko
prutića za prolaz pčela. Pravljenje i dodavanje medno - šećernog testa
Pčelarima koji žele sami da
prave pogače za prihranu, može da se preporuči da naprave medno
- šećerno testo. Najjednostavniji recept je da se izmeša 1kg meda
sa približno 3kg šećera u prahu, do dobijanja testa. Što je šećer
sitnije mleven, zamesiće se sa više meda. Poželjno je med malo
zagrejati i onda izmešati sa šećerom u prahu. Testo se stavlja u
najlon kese, razvlači do potrebne debljine i kasnije dodaje pčelinjim
društvima. Važno je da ne bude suviše mekano, kako se ne bi desilo da
iscuri na pčelinje klube, što bi moglo da bude pogubno. Kese se
otvaraju sa strane koja leže na satonoše, kako bi hrana bila lako
dostupna pčelama. Ako je testo čvrsto, skalpelom se režu trake
širine oko 1cm u širini pogače, približno 3-4 trake, ili jedan
trouglasti ili okrugli otvor u sredini. Kod nešto mekših pogača,
sigurnije je samo napraviti nekoliko rezova po širini. Ostali radovi
Period pred jače zahlađenje
se može iskoristiti za premeštanje košnica na kraća rastojanja, pošto
se očekuje da zahlađenje ne bude baš kratkotrajno, s obzirom na
predug period toplog vremena. Možemo samo da se nadamo da će tokom
zime biti povremenih otopljavanja, kako bi pčele mogle da izleću
na pročisne letove. Prethodne godine, period neizletanja u nekim
krajevima je bio čitavih 37 dana, što je veoma štetno delovalo na
neka pčelinja društva. U tom pogledu, zbog odsustva magle i
temperaturne inverzije, neuporedivo su povoljnije lokacije pčelinjaka
na brdima i obroncima planina od onih u dolinama i kotlinama. Ako na poletaljki košnice
primetimo komadiće voska, treba proveriti da li možda nije ušao miš.
Ukoliko vidimo izgrižene leševe pčela, verovatno je u košnicu
ulazila rovčica. U oba slučaja, košnicu treba pri nešto
toplijem vremenu otvoriti, ukloniti štetočinu i oštećene
ramove a ostale prepakovati.Treba kontrolisati, posebno posle prvog
otopljenja, da li pčele iz svih košnica izleću i da li leta možda
nisu zatvorena mrtvim pčelama. Pčelari mogu doprineti poboljšavanju
pčelinje paše, posebno polenske, tako što će u okolini svog pčelinjaka
saditi razne vrste medonosnog drveća, šiblja i drugog medonosnog
bilja. Ne treba propuštati zimske i prolećne mesece pred nama,
posaditi bar po neki šib leske, drena, vrbe, stabla sofore, evodije ili
neka druga, koja bi dopunjavala polensku i nektarsku pašu u našem kraju. Period mirovanja pčela treba
iskoristiti za poslove u radionici: za izradu košnica i ramova, žičenje
ramova, topljenje voska, izradu i popravku pčelinjeg pribora i druge
poslove. To je vreme održavanja raznih pčelarskih skupova:
predavanja, skupština, sastanaka i diskusija, savetovanja i izložbi. Povratak na početak
|
|